OPATIJA, 3. ožujka (Hina) - Prehrana pučanstva u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji izrazito je tradicionalna obilježja, pri čemu je najčešći obrazac prehrambenog ponašanja kuhanje i potrošnja konvencionalnih proizvoda, a samo manje ljudi
objeduje u ugostiteljskim objektima; u pravilu oni s razmjerno visokim dohotkom. To je pokazalo istraživanje pod nazivom "Potrošačke navike na zagrebačkom tržištu hrane", koje je prošle godine proveo Zavod za marketing u poljoprivredi pri Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a provedeno je u 333 kućanstva na spomenutom području.
OPATIJA, 3. ožujka (Hina) - Prehrana pučanstva u Zagrebu i
Zagrebačkoj županiji izrazito je tradicionalna obilježja, pri čemu
je najčešći obrazac prehrambenog ponašanja kuhanje i potrošnja
konvencionalnih proizvoda, a samo manje ljudi objeduje u
ugostiteljskim objektima; u pravilu oni s razmjerno visokim
dohotkom. To je pokazalo istraživanje pod nazivom "Potrošačke
navike na zagrebačkom tržištu hrane", koje je prošle godine proveo
Zavod za marketing u poljoprivredi pri Agronomskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu, a provedeno je u 333 kućanstva na spomenutom
području. #L#
Potrošači s područja grada Zagreba opskrbljuju se gotovo
isključivo kroz distributivnu mrežu, dok potrošači Zagrebačke
županije razmjerno više troše proizvode iz vlastite proizvodnje,
odnosno iz alternativnih izvora opskrbe (rodbina i prijatelji).
Potrošači su najzadovoljniji proizvodima kupljenima u
"inozemstvu" i "seljačkim proizvodima", dok su najlošije
ocijenjeni proizvodi kupljeni u supermarketima i trgovinama
delikatesa.
Na temelju istraživanja stoji kako su potrošači nezadovljni brojem
tržnica, a posebice su negativno ocijenili čistoću i udobnost
kupovanja na njima. S obzirom na buduću ponudu hrane, želje većine
anketiranih kreću se od zahtjeva za većom kvalitetom i boljim
označavanjem ponuđenih proizvoda, do veće čistoće i većega reda na
prodajnim mjestima. Većina je potrošača svoj prehrambeni status
ocijenila "jako dobro" i "dobro", međutim, više od polovine
poboljšalo bi prehranu porastom dohotka.
Pri odabiru poljoprivrednih proizvoda najvažnija obilježja su
prirodni način proizvodnje te organoleptička svojstva, to jest
okus, svježina i miris, dok je kao manje važno stupnjevan način
izlaganja, štetnost za okoliš te način pakiranja.
Mišljenja o kakvoći hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih
proizvoda su podijeljena, rezultat je istraživanja, a potrošači
drže da hrvatskim proizvodima najviše štete nepovoljan odnos
cijena - korist, neujednačena kakvoća i uzak asortiman ponuđenih
proizvoda, a većina anketiranih drži i da je hrana na zagrebačkom
tržištu skupa.
Rezultati tog istraživanja, osim praktične primjene, poslužit će
kao podloga za daljnje istraživanje međusobne povezanosti
prehrambenih navika i potražnje za poljoprivredno-prehrambenim
proizvodima u Hrvatskoj.
(Hina) mk vl
031331 MET mar 98