GS: ZABRINJAVAJUĆI DEFICIT U RAZMJENI POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

ZAGREB, 17. veljače (Hina) - Manjak u hrvatskoj vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u posljednje četiri godine neprestano raste, a samo je lani uvećan 73,01 milijun američkih dolara u odnosu na 1996. te je dosegnuo 465,33 milijuna dolara. Po podacima Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), prošle je godine vrijednost uvoza tih proizvoda premašila milijardu dolara, dok je izvoz iznosio 537,84 milijuna dolara. #L# Stručnjaci hrvatskog Ministarstva poljoprivrede i šumarstva ocjenjuju kako niti jedna zemlja koja ima razmjerno dobre preduvjete za proizvodnju velikog broja poljoprivrednih proizvoda ne može biti zadovoljna ako ostvaruje značajan manjak u trgovinskoj bilanci navedenim proizvodima. No, slika uvoza i izvoza bitno je drugačija, smatraju u Ministarstvu, ako se u analizi strukture uvoza razluči uvoz onih proizvoda koji se zbog ograničenih prirodnih uvjeta kod nas ne proizvode, onih koji se tradicionalno uvoze radi poboljšanja tehnološke kakvoće krajnjih proizvoda (pojedine kategorije duhana, tvrde pšenice i sl.) te proizvoda čija proizvodna razina još nije dostatna, kao primjerice mlijeka za preradu. Na temelju takve analize, podaci o uvozu dobivaju drugačija obilježa, drže u Ministarstvu i ocjenjuju da je vrijednost lanjskog uvoza zapravo 31 posto precijenjena, a manjak u razmjeni čak dvostruko. U hrvatskoj robnoj razmjeni vidljivo je da poljoprivreda sudjeluje s približno 12 posto, a kako kažu u Ministarstvu, to neizravno pokazuje da se ne radi o klasičnoj zemlji u razvoju ili siromašnoj zemlji. Pri tome ističu da je porast uvoza lani u poljoprivredi bio 8,7 posto, dok je za ostatak gospodarstva iznosio 20,8 posto. Direktor Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatin Ćosić smatra da se problematika manjka u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda treba sagledati kroz kompleks pitanja koja se mogu sažeti u jedno - da li je agrarna politika u ovom trenutku adekvatna našim mogućnostima i onome što želimo postići u poljoprivredi unatoč naporima koje poduzima hrvatska Vlada. "Činjenica je da u zadnjih nekoliko godina uvoz frapantno raste. Dogodilo se da se gotovo 50 posto poljoprivrednih proizvoda uvozi, što automatski smanjuje vlastitu proizvodnju", kazao je Ćosić. Po njegovu mišljenju, odgovarajuća agrarna politika sagledava se ponajprije u realnom financiranju i praćenju poljoprivredne proizvodnje budući da poljoprivreda ne trpi skupi kapital. On upozorava kako su poljoprivredni proizvođači morali i mimo onih mjera koje je poduzela Vlada uzimati kapital na tržištu gdje se u prosjeku kamatna stopa kretala u rasponu od 15 do 20 posto. Poljoprivreda može podnijeti kredite kod kojih će kamatna stopa biti u visini eskontne stope koja iznosi 5,9 posto na godišnoj razini, ili u rasponu od šest do osam posto. Po mišljenju stručnjaka toga sektora, potrebno je krenuti u osnivanje Fonda za kreditiranje poljoprivrede te krenulo u jedno logično kreditiranje. Među brojne elemente koji utječu na domaću proizvodnju i visoki deficit u razmjeni, po njegovu mišljenju, treba uvrstiti i nerealni tečaj domaće valute, nelikvidnost koja kod poljoprivrede zbog dugog proizvodnog ciklusa još više otežava situaciju te uređenje gospodarskih odnosa sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Miroslav Kuskunović (Hina) mk sbo 171130 MET feb 98