GS: TRŽIŠNE MOGUĆNOSTI SEOSKOG TURIZMA

OPATIJA, 27. veljače (Hina) - Analize razvoja domaćeg turističkog proizvoda pokazuju da njegov dosadašnji rast nije na adekvatan način pratio sve veće potrebe i interese gostiju. U posljednje je vrijeme uočljiv sve veći raskorak između ključnih karakteristika naše turističke ponude i potražnje sve probirljivijeg svjetskoga tržišta, kazao je Desimir Bošković sa Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča na 34. znanstvenom skupu hrvatskih agronoma u Opatiji. #L# Na seoski se turizam u razvijenim zemljama, kao novi trend i moderan oblik odmora i rekreacije, gleda kao na jedan od značajnijih pokretača gospodarskog rasta te korištenja svih vrijednosti sela. Ekološki sve svjesniji turisti širom svijeta kreiraju i nameću novu turističku potražnju, kojoj se neminovno mora prilagoditi i hrvatska turistička ponuda. Već odavno svima je postalo jasno da turistički proizvod "Sunce i more" sve više zastarjeva, a traži se aktivan odmor i neposredan kontakt s prirodom i lokalnim stanovništvom, rekao je Bošković. Seoski turizam, kao selektivni oblik turizma, prava je prilika za revitalizaciju zemljišnih površina, stambenog i gospodarskih prostora na selu. Istra u cjelini, smatra Bošković, a posebice mjesta bliža obali mora, imaju dobre uvjete za razvoj seoskog turizma, tj. kombinaciju boravka na selu uz aktivno sudjelovanje u brojnim radovima te kupanje. Od ukupno 282 tisuće hektara poljoprivrednih površina u Istri otprilike 60 posto je obradivo. Postoje i veliki neiskorišteni stambeni prostori, čija udaljenost od mora nije veća od 30 kilometara, a čak 18 tisuća istarskih poljoprivrednih domaćinstava moglo bi se, mišljenja je Bošković, baviti tim oblikom turizma. Seoski bi turizam, uz ostalo, omogućio razvoj postojećih, ali i posve novih obrta, a revitalizirao bi i obogatio već pomalo zapuštene povijesne vrijednosti Istre, kazao je Bošković. (Hina) mk sbo 271201 MET feb 98