ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora zaključio je danas rasprave o Prijedlogu zakona o izvršavanju kazne zatvora, te o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (DSV).
ZAGREB, 25. veljače (Hina) - Zastupnički dom Hrvatskog državnog
sabora zaključio je danas rasprave o Prijedlogu zakona o
izvršavanju kazne zatvora, te o izmjenama i dopunama Zakona o
Državnom sudbenom vijeću (DSV). #L#
Izmjenama Zakona o DSV-u predlaže se i mogućnost razrješenja
predsjednika i članova DSV-a zbog teže povrede Ustava i zakona,
objasnio je ministar pravosuđa Miroslav Šeparović. Predlaže se
također da se odluka o imenovanju daje u pismenom obliku s
obrazloženjem, da administrativne i tehničke poslove za DSV,
umjesto Ministarstva pravosuđa, obavlja posebna stručna služba,
omogućuje da natječaj za slobodna radna mjesta, uz predsjednike
sudova, raspiše i Ministarstvo pravosuđa, te uvodi institut
personalnih vijeća koja bi davala mišljenje o kandidatima.
Predložene izmjene obrazložene su uz ostalo i potrebom ubrzanja
postupka imenovanja sudaca, jer kako je naveo Šeparović, od ukupno
potrebnih 1.962 sudaca u svim sudovima do sada je imenovano njih
1.340, odnosno 68,3 posto.
Predložene su izmjene, podsjećajući i na nesuglasice i dopisivanje
na relaciji DSV, Ustavni sud, Ministarstvo pravosuđa, podržali
predstavnici oporbenih klubova zastupnika. Uz to je Luka Trconić
(Klub HSS-a) predložio da se pismeno obrazloženje dade i
kandidatima koji nisu imenovani ili nisu prošli reizbor. Marin
Jurjević (Klub SDP-a) predložio je da se odredba o žalbi dopuni i
rokom od tri mjeseca u kojem bi se trebalo odgovoriti, jer bi inače
žalba bila apsurdna.
Intervencija u Zakon o DSV-u, obzirom na dosadašnju praksu, je
nužna, istaknuo je u ime Kluba HDZ-a Vladimir Šeks. No, drži da nije
prihvatljiva dopuna o razješenju predsjednika ili članova DSV-a u
slučaju teže povrede Ustava ili zakona, jer je to preapstraktno. Po
njegovu mišljenju, bolje bi bilo utvrditi i propisati iste razloge
kao i za razrješenje sudaca, a potrebnim smatra precizno i jasno
utvrditi i pod kojim uvjetima oni koji nisu izabrani mogu zatražiti
zaštitu pred Ustavnim sudom. Šeks drži da se takva zaštita može
zatražiti samo u dva slučaja - kada nije poštovan zakonom propisani
postupak za imenovanje i kada je izabran kandidat koji ne ispunjava
uvjete. "Jer, ako bi Ustavni sud ocjenjivao odluke DSV-a o
imenovanju između kandidata koji svi ispunjavaju formalne uvjete,
preuzeo bi ulogu DSV-a", kazao je uz ostalo Šeks.
Predloženu izmjenu prema kojoj bi predsjednici i suci Vrhovnog
suda, te predsjednici Upravnog suda, Visokog trgovačkog suda,
Visokog prekršajnog suda, te predsjednici svih županijskih sudova
davali prisegu pred predsjednikom Republike, ne prihvaća Petar
Žitnik (HSS), dok je Ivan Gabelica (HČSP) smatra neustavnom.
Objasnio je da su ovlasti predsjednika Republike taksativno
navedene Ustavom, pa se one zakonima ne mogu proširivati niti
smanjivati. Milivoj Kujundžić (HDZ) prihvaća pak da predsjednik i
suci Vrhovnog suda prisegu daju pred predsjednikom Republike, a da
ostali to čine pred predsjednikom Hrvatskog državnog sabora, dok
Slavko Vukšić (SBHS) smatra da se suce ne smije dijeliti već da svi
prisegu trebaju polagati pred predsjednikom države.
Broj neriješenih predmeta na sudovima neće se rješiti imenovanjem
sudaca, već radikalnim zahvatom u procesne i materijalne zakone,
odnosno temeljitom reformom zakonodavstva, kazao je Bosiljko
Mišetić (HDZ), navodeći tomu u prilog kako zagrebački Općinski sud
ima više sudaca nego čitava Engelska.
U kraćoj raspravi zastupnici su uputili niz pohvala Prijedlogu
zakona o izvršavanju kazne zatvora, posebno pozdravljajući odredbu
po kojoj bi Ministarstvo pravosuđa trebalo izvješćivati ovlaštena
državna tijela i javnost o stanju u zatvorima tražeći da se
precizira da se takvo izvješće podnosi jednom godišnje. No, uz
ostalo je upozoreno i na ustavnu zabranu obveznog i prisilnog rada i
u skladu s njom nemogućnosti da se kažnjenika prisiljava i od njih
traži da rade, predloženo je da se kažnjenicima omogući odlazak na
pokop najbližih članova obitelji, upozoreno da je prostor od
najmanje osam kubičnih metara premali prostor za samicu,
predloženo da liječnički pregledi za kažnjenike u samici bude češći
od jednom tjedno, te ocijenjeno da je pravo na pranje tijela jednom
tjedno ispod ljudskog dostojanstva.
Bez interesa zastupnika, zaključene su rasprave o konačnim
prijedlozima izmjena i dopuna Zakona o državnom odvjetništvu,
Zakona o sjedištima državnih odvjetništava, te o prijedlozima
zakona o područjima i sjedištima prekršajnih sudova, o prijevozu u
cestovnom prometu, te o plaćama ovlaštenih državnih revizora.
(Hina) sšh/bn dd
251425 MET feb 98