STUTTGART, 21. siječnja (Hina) - U studiji "Hrvatski gospodarski potencijali i mogući rizici" koju je industrijski koncern Daimler- Benz izradio za potrebe svog nastupa na hrvatskom tržištu, objavljenoj prigodom simpozija "Hrvatska u
Europi" ocjenjuje se da hrvatsko gospodarstvo postiže dobre rezultate koje ne slijedi i očekivano ulaganje inozemnog kapitala.
STUTTGART, 21. siječnja (Hina) - U studiji "Hrvatski gospodarski
potencijali i mogući rizici" koju je industrijski koncern Daimler-
Benz izradio za potrebe svog nastupa na hrvatskom tržištu,
objavljenoj prigodom simpozija "Hrvatska u Europi" ocjenjuje se da
hrvatsko gospodarstvo postiže dobre rezultate koje ne slijedi i
očekivano ulaganje inozemnog kapitala.#L#
Razlog zašto je do sada od nastanka moderne Hrvatske u njeno
gospodarstvo uloženo samo dvije milijarde maraka za razliku od
drugih tranzicijskih zemalja u koje je ušlo znatno više kapitala
studija nalazi ne toliko u unutarnjim gospodarskim uvjetima nego u
"krajnje nepovoljnoj uključenosti Hrvatske u nestabilnu i rizičnu
regiju".
"Hrvatska može postići cilj povećanja inozemnih izravnih ulaganja
manje daljnjim poboljšanjem gospodarskog stanja, odnosno zakona o
ulaganjima, već kroz snažne napore napopuštanju političke
napetosti na području bivše Jugoslavije", kaže se u studiji.
Kao povoljne pokazatelje hrvatskog gospodarstva Daimler-Benzova
studija vidi čvrstinu hrvatske kune, malu inflaciju, provođenje
stabilizacije i strukturalnih reformi kao i snažan gospodarski
rast koji je prema procjeni američke tvrtke DRI/McGraw-Hill u 1996.
bio 4,25 posto, a prema hrvatskim podacima 6,5 posto.
Motori rasta hrvatskog gospodarstva su, kaže se u studiji, sektor
gradnje, promet i turizam.
Kao nedostatke hrvatskog gospodarstva studija ocjenjuje porast
vanjskotrgovinskog manjka, koji je u 1997. bio više od 3,4
milijarde dolara, sporu privatizaciju te precijenjenu domaću
valutu kunu kao i visoku nezaposlenost čije smanjenje nije na
vidiku.
Studija Daimler-Benz ocjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo za
svoje saniranje narednih godina trebati najmanje milijardu dolara
inozemnog kapitala. Govoreći na simpoziju član upravnog odbora
Daimler-Benza dr. Klaus Mangold je rekao kako su preduvjeti
hrvatskog gospodarskog napretka i privlačenje inozemnog kapitala
modernizacija i restrukturiranje hrvatskog gospodarstva, njegovo
privatiziranje te bitno jačanje prometne infrastrukture.
On je rekao da je najveći njemački koncern Daimler-Benz, koji ima
godišnji promet od 120 milijardi maraka, zainteresiran za snažniji
nastup na tržištima zemalja središnje i istočne Europe, pa tako i za
jaču suradnju s Hrvatskom.
Daimler-Benz je u Hrvatskoj u 1997. već stvorio promet od 500
milijuna maraka, a jedan od najznačajnijih poslova je zaključenje
ugovora o isporuci šest zrakoplova Airbus A-319. Daimler-Benz je
odabrao Hrvatsku kao ključnu zemlju za otvarnje područja Jadrana, a
simpozij u Stuttgartu poslužit će Daimler-Benzu kao model
političkog i gospodarskog inženjeringa u nastupu u drugim
područjima svijeta.
Prema podacima iznesenim u studiji, 20 posto svih inozemnih
ulaganja u Hrvatsku došlo je iz Njemačke. Govoreći na simpoziju
hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges je, ukazujući na
značajan manjak Hrvatske u razmjeni s Njemačkom, pozvao njemačke
tvrtke na više forme suradnje i ulaganja u Hrvatsku. Pohvalivši
nisku stopu inflacije koja je u Hrvatskoj u 1997. bila 3,9 posto,
studija Dimler-Benza, ukazujući na labaviju novčanu politiku,
značajan porast kredita te uvođenje poreza na dodanu vrijednost, u
1998. ne isključuje porast inflacije čak do sedam posto. U studiji
se tvrdi kako je hrvatska valuta kuna značajno precijenjena.
Napominjući kako će vanjskotrgovinski manjak i dalje rasti,
studija kaže da u narednih 12 mjeseci ne treba isključiti
značajniji ispravak tečaja kune prema drugim valutama. Pozivajući
se na prognoze američke kuće DRI/McGraw-Hill Dimler-Benz ocjenjuje
da tijekom naredne godine postoji 40-postotna vjerojatnost kako će
kuna biti devalvirana 20 posto. U studiji piše da su u očekivanju
značajnije devalvacije kune hrvatske poslovne banke već
zabilježile značajan porast devizne štednje.
(Hina) sl sb
211011 MET jan 98