ZAGREB, 16. veljače (Hina) - "Globalizacija i liberalizacija hrvatskog financijskog sustava i gospodarski razvitak", naziv je studije Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), koja je danas predstavljena u Zagrebu.
ZAGREB, 16. veljače (Hina) - "Globalizacija i liberalizacija
hrvatskog financijskog sustava i gospodarski razvitak", naziv je
studije Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), koja je danas
predstavljena u Zagrebu.#L#
Studija na 300-ak stranica, čiji su koordinatori Stjepan Zdunić,
Zvonimir Baletić i Mato Grgić, rezultat je istraživanja 15
suradnika EIZ-a i izraz potrebe, kako kažu, povezivanja ubrzanja
oporavka i rasta gospodarstva sa procesima u financijskom
sustavu.
Polazeći od kriterija oporavka i rasta gospodarstva, studija se
temelji na pretpostavci da je liberalizacija, kao metoda
globalizacije financijskog sustava, od presudne važnosti za
daljnji razvoj. Ne nudimo alternativu vladinoj koncepciji, kaže
ravnatelj EIZ-a Zvonimir Baletić, već neke metode i komponente
kritično ocjenjujemo odnosno usmjeravamo se mehanizmima i načinima
provođenja zacrtane politike i postavljenim ciljevima. Pritom se
podrobnije osvrćemo na odgovore jesu li primjenjene metode bile
ispravne i jesu li odgovarale cilju, je li se moglo skratiti vrijeme
prilagođavanja isl. Aprecijacija domaće valute, mišljenja je
Baletić, nije se smjela dopustiti, a za posljedicu je to imalo
deflaciju, slabljenje konkurentnosti hrvatskih proizvoda i
masovniji ulazak strane robe na domaće tržište.
Za Stjepana Zdunića i Matu Grgića riječ je o studiji akademskog i
primjenjenog karaktera s angažiranim pristupom, koja govori o
životu u fazi asimetrije jednih i drugih ciljeva, odnosno o status
quo studiji.
Jedan od dvojice recenzenata, uz dr. Željka Rohatinskog, dr. Mato
Crkvenac upozorio je kako hrvatska poduzeća nisu sposobna sama
rješavati svoje probleme jer im je sve preskupo, a stabilizacijski
program ne uspijeva riješiti problem zaposlenosti i rasta. Izvozna
sposobnost je vrlo niska, gospodarstvo nije sanirano i
restrukturirano, a strani kapital koji je ušao nije otvorio radna
mjesta, drži Crkvenac. Napomenuo je kako je zanemarena
konkurentnost, koja mora biti u središtu razvitka te da nedostaje
upravo takva - strategija povećanja konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva i poduzeća. Potreban je i odlučniji pristup
opredjeljenju za ulazak u EU, kaže Crkvenac.
U raspravi koja je uslijedila, dr. Branko Horvat je sadašnje
vrijeme nazvao "najgorom ekonomskom nestabilnosti koja prijeti
erupcijom nezadovoljstva". Za Horvata nema govora da Hrvatska uđe u
EU jer primjerice Turska je prije 11 godina dala zahtjev, a još
uvijek nisu počeli pregovori o tome, nakon čega je potrebno 20-ak
godina za punopravno članstvo.
Savjetnik Predsjednika RH za gospodarstvo dr. Pero Jurković
naglašava kako se konkurentnost može rješavati debelim i oštrim
strukturnim promjenama, a ne postupno kako se to u studiji
predlaže. Govorio je o kritici službene politike te da je premalo
učinjeno na restrukturiranju, privatizaciji, a u ovom stanju
nelikvidnosti, zapitao se, kako voditi racionalnu monetarnu
politiku.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro, inače
dugodišnji djelatnik Instituta, navodi kako je od 1993. "popravio
sve što su mu prethodnici ostavili - visoku inflaciju, pad
proizvodnje, nacionaliziranu imovinu, nezaposlenost..."
Potkrijepio je to podatkom da je bruto domaći proizvod 1994.
porastao 5,5 posto, 1995. 7,1 posto, a 1996. šest posto. Iluzija je
da se na postojećim kapacitetima uz odgovarajuću financijsku
injekciju može ostvariti rast, mišljenja je Škegro. Odgovara kako u
višestranačkoj demokraciji strategije moraju imati pojedina
poduzeća i političke stranke te da sveobuhvatna strategija, koju
Sabor treba prihvatiti, "nema šanse".
(Hina) db dd
161634 MET feb 98