VJESNIK-MONTGOMERI O...-HRELJEVIĆ-16-2

VJESNIK 16. II. 1998. Montgomery o mogućim NATO bazama i ulasku Hrvatske u Partnerstvo za mir Iz razgovora Zlatka Hreljevića s Williamom Daleom Montgomeryjem, američkim veleposlanikom u Hrvatskoj, izdvajamo: - "Gospodine Montgomery, hrvatski ministar obrane Gojko Šušak izjavio je nakon povratka iz Sjedinjenih Američkih Država da su SAD zainteresirane za eventualne baze u Slavonskom Brodu i Zadru. Možete li nam reći u kojoj su sada fazi hrvatsko-američki razgovori o toj temi? = Dopustite mi prvo da kažem da smo vrlo zadovoljni hrvatskom potporom i suradnjom s misijom SFOR-a. Američke trupe se ovdje osjećaju vrlo dobrodošlima. Ali, koliko znam, trenutačno se ne vode nikakvi razgovori o smještaju snaga Sjedinjenih Država u Zadru ili Slavonskom Brodu izvan misija SFOR-a. Kad je 12. siječnja posjetio Zagreb, general Wesley Clark, vrhovni zapovjednik savezničkih snaga za Europu, ukazao je ministru Šušku da se trenutačno planira moguće proširenje misije SFOR-a u regiji. To planiranje će možda uključiti opcije preraspodjele SFOR-a unutar strukture postojećih lokacija baza, pa i onih u Hrvatskoj. Kad je ministar Šušak 30. siječnja posjetio Washington, ponovno se sreo s generalom Clarkom. Ministar je ponudio Zadar za upotrebu kao moguću NATO bazu u budućnosti. Ponavljam, nije mi poznato da su se od tog trenutka vodili razgovori o toj temi niti su mi poznate bilo kakve obveze glede toga. (...) - Držite li da bi osnivanje američkih baza ubrzalo ulazak Hrvatske u Partnerstvo za mir i kasnije u NATO? Jesu li baze uvjet za to? = Smještaj snaga Sjedinjenih Država u Hrvatskoj nije preduvjet za članstvo u partnerstvu za mir ili NATO-u, isto kao što ni vojno prisustvo Sjedinjenih Država u određenoj zemlji ne utječe na vremenski rok pristupanja određene zemlje tim zapadnim sigurnosnim organizacijama. Podsjetio bih da su članstvo u Partnerstvu za mir i u NATO-u političke odluke što ih donosi 16 zemalja članica NATO-a i zemlja o kojoj je riječ. - Rekli ste da je to stvar političke odluke. Nije li sada vrijeme za tu političku odluku, naročito nakon mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja? Bez namjere da ih omalovažavam, u Partnerstvu za mir su već i jedna Albanija, Bugarska i Makedonija. = Ne znači da je Hrvatska odbijena. No to gledamo kao na prirodan proces te, ako stvari budu dobro napredovale, to bi trebalo dovesti do partnerstva za mir do kraja godine, kao što je rekao ministar (misli se na ministra Šuška, op. aut.). Kad kažem 'stvari dobro napreduju', mislim na ostvarivanje Erdutskog sporazuma, napredak na osnovama Daytonskog sporazuma i demokratizaciju u Hrvatskoj. Ovisno o tome kako će se stvari razvijati na tom planu, mislim da će Partnerstvo za mir postati realnost. Sigurno ćete imati našu punu potporu. (...) - Vidi li Amerika u Hrvatskoj svoga strateškog partnera na ovom području, kakav joj je, recimo, Turska na Srednjem istoku? = Hrvatska ima ključnu ulogu u regiji - posebno u punoj provedbi Daytonskog i Erdutskog sporazuma. Kao što ponovo potvrđuje zajednička izjava vršitelja dužnosti američkog državnog tajnika Talbotta i Šuška, Sjedinjene Države prihvaćaju da je mjesto Hrvatske u euroatlantskoj zajednici i spremni smo podržati dublju hrvatsku integraciju u tu zajednicu, pod uvjetom da ona nastavi ispunjavati svoje daytonske i erdutske obveze, te krene prema punoj demokratizaciji, uključujući punu slobodu govora, udruživanja i potpuno slobodne i nezavisne medije". 160249 MET feb 98