BBC - 11. II. - PREGLED TISKA

BRITANSKI RADIO - BBC 11. II. 1998. Pregled tiska Iračka kriza glavna je vanjskopolitička tema u današnjim britanskim listovima. 'The Times', među ostalim, komentira kako je Irak već uspio unijeti razdor među zemlje Europske unije. List veli: Kako otkucava sat i približava se trenutak mogućega napada na Irak, predsjednik Husein već je zabilježio jednu pobjedu. Naime, iračka je kriza izazvala trvenje među Francuskom i Njemačkom i izvrgnula ruglu napore Europske unije da zauzme jedinstven stav o vanjskoj politici. Bruxelleski vanjskopolitički stroj ojačan Amsterdamskim sporazumom, a sada pod predsjedništvom Londona, dosad je isključen iz iračke krize jer su se Francuska i Britanija odlučile svaka za drugi tabor, dok su druge države Europske unije zauzele položaj negdje između ta dva stajališta, veli 'The Times' i nastavlja: Dok se Britanija pridružila američkim snagama, Francuska, jedina druga članica Europske unije koja se također nalazi u Vijeću sigurnosti, usprotivila se vojnoj akciji. Helmut Kohl, njemački kancelar, proteklog se vikenda približio vojnoj opciji obećavši da će Amerikancima staviti na raspolaganje njemačke zrakoplovne baze. Bonn je to odmah proglasio političkim, a ne vojnim ustupkom, no ta je odluka već izazvala napetost između Njemačke i Francuske, piše 'The Times'. Nekoliko listova izvješćuje o posjetu ruskog predsjednika Borisa Jeljcina Rimu i o njegovoj audijenciji kod Pape. U 'The Independentu' Phill Rees izvješćuje o spornom pitanju koje je vjerojatno pomutilo susret ruskog predsjednika i poglavara Katoličke Crkve. Rees veli: Odnosi ruske Pravoslavne Crkve i Katoličke Crkve pogoršali su se od propasti Sovjetskog Saveza. Vatikan je posebno ogorčen na ruski zakon o slobodi vjere, koji je gospodin Jeljcin potpisao prošle godine, oglušivši se o Papin osobni pismeni apel. Riječ je o zakonu koji priznaje tradicionalne vjere u Rusiji - pravoslavnu i židovsku vjeru, budizam i islam, ali nameće potencijalno-ograničavajuće uvjete novopridošlicama. Kritičari vele da u Rusiji nije odlučujuće slovo zakona nego poruka koju on daje birokratima. Tako da, iako katolici dosad nisu osjetili nikakve izravne posljedice, katolički svećenici sada nailaze na birokratske zapreke kada traže ruske vize, veli Rees i nastavlja: Unatoč tomu, početak dijaloga s Pravoslavnom Crkvom jedna je od malobrojnih preostalih ambicija Ivana Pavla II. No on je vjerojatno neće ostvariti. Njegovim je nadama zadan bolni udarac 1996. godine kada je ruski patrijarh Aleksej II. otkazao planirani sastanak nakon pritiska nepopustljivih konzervativnih klerika. Ti su klerici ogorčeni na poljskoga pontifa zbog njegove uloge katalizatora u razvitku solidarnosti, a time i u konačnom raspadu Sovjetskoga Saveza, zaključuje Phill Rees U 'The Independentu'. 'The Daily Telegraph' izvješćuje o tome kako je francuska nacionalna skupština prihvatila prijedlog zakona kojom se radni tjedan skraćuje sa 39 na 35 sati. Socijalistička vlada tvrdi da će ta mjera pomoći da se smanji broj nezaposlenih. Novinarka Susan Howard upućuje ne neke od najvećih nedostataka toga zakona. Zakon ne navodi hoće li se povećati cijena prekovremenog rada. To će se odrediti tek u drugom zakonu sljedeće godine. Ali ako prekovremeni rad ne poskupi, moguće je da će se mnoge tvrtke odlučiti za to da postojećim zaposlenima plate četiri prekovremena sata tjedno i nastave po starom te da ne zaposle nove ljude. Još jedan ključni problem odnosi se na minimalnu nadnicu koju trenutačno određuje vlada, i to po satu. Skraćenjem novog radnog tjedna minimalna nadnica po satu za zaposlenoga koji radi puno radno vrijeme jako će porasti, što će pak izazvati zahtjeve za većim plaćama po satu u cijeloj hijerarhiji zaposlenih. Iako se vlada nada da će radnici pristati na zamrzavanje plaća u zamjenu za kraći radni tjedan, nema nikakvih pokazatelja da će prosječni radnik na to pristati ako vidi da se razlika između njegove plaće i minimalne nadnice iznenada smanjila, piše Susan Howard u 'The Daily Telegraphu.'.(...). 112359 MET feb 98