ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Odbor za financije i državni proračun Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora u hitnu je saborsku proceduru nedavno uputio Prijedlog zakona o plaćama ovlaštenih državnih revizora. "Temeljni je cilj tog
prijedloga potpuna samostalnost Državnog ureda za reviziju koja se mora osjetiti i kroz plaće", ističe zamjenik glavnog državnog revizora i član Odbora Ivan Kolak.
ZAGREB, 10. veljače (Hina) - Odbor za financije i državni proračun
Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora u hitnu je saborsku
proceduru nedavno uputio Prijedlog zakona o plaćama ovlaštenih
državnih revizora. "Temeljni je cilj tog prijedloga potpuna
samostalnost Državnog ureda za reviziju koja se mora osjetiti i
kroz plaće", ističe zamjenik glavnog državnog revizora i član
Odbora Ivan Kolak. #L#
Naime, predloženi koeficijenti za šest položajnih zvanja u
Državnom uredu ne bi vodili značajnijoj korekciji plaća, već bi se,
sukladno svjetskoj praksi, te plaće regulirale posebnim zakonom, a
ne kao sada Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i o
plaćama pravosudnih dužnosnika. "Svjetska je praksa status
ovlaštenih državnih revizora izjednačila sa sucima trgovačkih
sudova", napominje Kolak, dodajući kako je Hrvatska kao članica
INTOSAI-a, Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih
institucija, preuzela stručne kriterije i standarde, te određena
pravila.
Prema prijedlogu Odbora koeficijenti bi se kretali od 7 do 11 -
državni revizor 7; viši državni revizor 8; pročelnik područnog
ureda i načelnik odjela 9; pomoćnik glavnog državnog revizora 10;
te zamjenik glavnog državnog revizora 11. Mjesečna bi se plaća
utvrđivala množenjem koeficijenta s osnovicom koju utvrđuje Vlada,
a za svaku bi se godinu radnog staža, povećavala za 0,5 posto s tim
da to povećanje može ići najviše do 20 posto. Obzirom na utvrđenu
osnovicu, nešto višu od tisuću kuna, može se procijeniti da bi se
bruto plaće kretale od nešto više od 7.500 do oko 12.000 kuna.
U obrazloženju predlagatelj ističe da bi se predloženi
koeficijenti odnosili na 112 ovlaštenih državnih revizora, te da je
provedba zakona moguća u okviru već osiguranih proračunskih
sredstava za Državni ured za reviziju. U predložene je
koeficijente, naglašava Kolak, naime, ugrađena i Vladina uredba o
20 postotnom položajnom dodatku za ovlaštene državne revizore.
Boljim bi se materijalnim poticanjem, ističe predlagatelj,
postiglo zapošljavanje najstručnijih osoba čime bi se i povisila
razina kvalitete rada i krajnji učinci revizije. Da bi mogli
obavljati najsloženije poslove, državni revizori moraju imati
završen ekonomski ili pravni fakultet, dugogodišnje radno
iskustvo, položen stručni ispit, te poseban ispit za ovlaštenog
državnog revizora.
Na problem zapošljavanja na posljednjoj je sjednici Zastupničkog
doma upozorila i glavna državna revizorica Šima Krasić. Državni
ured trenutno ima 231 uposlenog, od čega 196 njih obavljaju
reviziju, a državna revizija ima odobrenje i Vlade i Sabora za
upošljavanje još 50-tak revizora, međutim ne može ih dobiti,
upozorila je. Vrlo je teško dobiti djelatnike u državnu službu, jer
stručnjaci tog profila dobivaju u bankama i drugim institucijama i
dvostruko veća primanja, poručila je tada Šima Krasić.
Inače, predloženim se zakonom ne usklađuje i plaća glavnog državnog
revizora, jer je u većini država ta plaća usklađena s plaćom
predsjednika predstavničkog tijela i ustavnog suda, pa
predlagatelj smatra da bi u skladu s tim trebalo izmijeniti i Odluku
o plaćama i drugim primanjima sudaca Ustavnog suda i drugih
dužnosnika koje imenuje i razrješuje Hrvatski državni sabor.
(Hina) bn bn
101024 MET feb 98