VJESNIK-BIH DRŽAVA NA SKLAPANJE...-ZORNIJA-10-2

VJESNIK 10. II. 1998. BiH država na sklapanje: Od zastave do izbornog zakona "Ured visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH odlučio je, izgleda, nakon što je nacrtao novu zastavu BiH, automobilske registracijske pločice i novac - 'nacrtati i političku sliku Bosne i Hercegovine po vlastitom ukusu", ocjenjuje Alenko Zornija na temelju mnogo pokazatelja "da su najodgovorniji međunarodni službenici shvatili bonnski zaključak o potrebi osnivanja multietničkih stranaka - tako da treba dati bianco potporu bosanskohercegovačkim ljevičarima. O tome govori 'prijateljsko pismo' Carlosa Westendorpa čelnicima dviju najjačih stranaka socijaldemokratske orijentacije u BiH (SDP i UBSD) Zlatku Lagundžiju i Selimu Bešlagiću glede njihova mogućeg ujedinjenja, zatim Kleinova najava izmjene izbornih pravila, ali i drugi potezi. Mnogo toga govori da se već na izborima u rujnu ove godine želi vidjeti pobjeda dosadašnjih oporbenjaka, kako na parlamentarnim izborima, tako i na onima za članove Predsjedništva BiH. (...) Ocjena s konferencije o Bosni u Bonnu da će se do stabilne i demokratske BiH doći s mnogo manje bolnih kompromisa bez stranaka koje su sada na vlasti, dakle onih nacionalnih, očito je moto koji u ovome trenutku vodi vodeće međunarodne službenike", piše Zornija i ocjenjuje kako je takva računica pod velikim upitnikom. "Upravo primjer RS govori da problemi provedbe mira nisu locirani isključivo u aktualnim vladajućim strukturama. Dapače, tako kada je riječ o povratku izbjeglica, usprkos optimizmu međunarodne zajednice, teško je vjerovati da će s novom vladom Milorada Dodika biti ostvareni ključni pomaci. Štoviše, premijer RS nedavno je izjavio da ovu problematiku treba rješavati u paketu za prostor cijele bivše Jugoslavije. Očito je tu mislio na povratak 'krajinskih' Srba, što zapravo nije ništa drugo do traženje izlike za daljnje opstruiranje povratka u srpski entitet u BiH. Slično je s izručenjem optuženih ratnih zločinaca, gdje je nova vlada RS navodno također nemoćna zbog ustavnih odredaba koje ne dopuštaju izručenje. Dodik je, doduše, rekao da će se založiti za ustavne promjene, ali to obećanje malo znači kada se zna da Narodna skupština RS u sadašnjem sazivu gotovo sigurno neće verificirati takvu izmjenu ustava", objašnjava Zornija. Ustvrdivši kako i druge Dodikove izjave "govore kako promjene bosanskosrpskog stava o u biti ključnim pitanjima daytonske Bosne, zapravo, i nema usprkos promjeni vladajuće garniture", kao i da je slična situacija "kada je riječ o Federaciji BiH" jer "ključni problemi koji opterećuju taj entitet - teško da su sadržani isključivo u sadašnjim nacionalnim vodstvima", Zornija komentira: "Da je tako, bilo bi ih doista razmjerno lako riješiti. Ali, povratak izbjeglica, stvaranjem međunacionalnog pomirenja, suzbijanje terorizma, uspostava učinkovitih zajedničkih institucija u kojima bi se odlučivalo na načelima ravnopravnosti i sl. - problemi su koji daleko nadilaze pitanje na kojem sada inzistira međunarodna zajednica. Tvrdnja da su nacionalne stranke krive za neprovođenje Daytona - umnogome podsjeća na također netočnu tvrdnju s početka 1990. da su nacionalne stranke krive za rat. Da je tako lako bilo riješiti bosanski gordijski čvor, zar bi međunarodna zajednica dosad doživjela toliko neuspjeha u provedbi civilnih aspekata Daytonskog mirovnog sporazuma? Uostalom, tek treba vidjeti koliko će na samome terenu biti prihvaćena rješenja koja je u zadnje vrijeme arbitražnim odlukama nametnuo Ured visokog predstavnika, poput onih o zastavi, državljanstvu, registracijskim pločicama, moneti i slično. Već su vidljive opstrukcije na terenu tako donesenim rješenjima, koje bi na koncu mogle urušiti cijeli koncept". 100053 MET feb 98