VEČERNJI LIST-51,6 POSTO GRAĐANA...-VALDEC-10-2

VEČERNJI LIST 10. II. 1998. 51,6 posto građana protiv američkih baza u Hrvatskoj Izjava ministra obrane Gojka Šuška nakon boravka u SAD-u i razgovora sa zapovjednikom NATO-a za Europu generalom Wessleyem Clarkom, o tome da je general Clark "zatražio dodatne prostore za smještaj američkih snaga iz sastava NATO-a u Hrvatskoj, konkretno, na području Zadra i Slavonskog Broda", povod je članka Roberta Valdeca. On analizira rezultate telefonskog istraživanja na 450 ispitanika koji su odgovarali na pitanja: Očekujete li da će Hrvatska ove godine ući u 'Partnerstvo za mir'?; Biste li podržali otvaranje američkih vojnih baza u Hrvatskoj?; Kako bi veća američka vojna prisutnost utjecala na opću političku situaciju u Hrvatskoj?; Kakvo je vaše općenito mišljenje o vojnoj i političkoj prisutnosti SAD-a u Hrvatskoj?; Kakvo je vaše općenito mišljenje o Amerikancima? U uvodu novinar piše kako je ta vijest "nakon objavljivanja pokrenula lančanu reakciju špekuliranja u gotovo svim medijima - o čemu se, zapravo radi", a da su se stajališta razlikovala "od uređivačke politike pojedinog medija i bila su predvidiva, kao i uostalom reakcije pojedinih političkih stranaka koje su se dale u globalnu vojnostratešku politiku praveći tako, na neki način, ražanj, dok zec još uvijek skakuće po šumi". Valdec tu svoju ocjenu potkrjepljuje neslužbenim informacijama iz Ministarstva obrane "kako je još uvijek prerano bilo što govoriti o eventualnom pozicioniranju američkih vojnih snaga na te lokacije u Hrvatskoj budući da je cijela stvar još u fazi razmatranja i razgovora". Novinar napominje da Hrvatska "još uvijek nije članica NATO-a", iako prijam "postaje sve više izvjestan", posebice u kontekstu najava ulaska Hrvatske u 'Partnerstvo za mir', asocijaciju koja je, "u stvari, predvorje NATO-a. Pojašnjavajući u nastavku što bi ulazak u NATO značio za Hrvatsku u sigurnosnome ("...članstvo u euroatlantskim integracijama jamac je mira, jer onaj tko bi pokušao ući u eventualni sukob s nekom od zemalja članica 'natovario bi si na vrat' tešku nevolju."), ali i financijskome smislu ("... realna mogućnost članstva Hrvatske u NATO-u određuje i strategiju naoružavanja koja je, pak, izravno povezana s državnim proračunom"). Valdec na kraju članka analizira rezultate ankete i piše: "Mišljenje o tome hoćemo li ove godine doista ući u 'Partnerstvo za mir' prilično su ravnomjerno podijeljena. Gotovo 40 posto ispitanika, naime, vjeruje kako će do 31. prosinca 1998. godine Hrvatska ući u to društvo, 34 posto ne zna, a 28,2 posto ispitanika ne vjeruje u tu mogućnost. Uz, u najvećem postotku, pozitivno mišljenje o Amerikancima općenito, o vojnoj i političkoj prisutnosti SAD-a u Hrvatskoj, te o pretežitom mišljenju kako bi veća vojna prisutnost Amerikanaca pozitivno utjecala na opću političku situaciju u Hrvatskoj, pomalo iznenađuje podatak da više od polovice ispitanika ne podržava otvaranje američkih vojnih baza u Hrvatskoj. Možda je takvom stavu pridonijela i nedavna tragedija u Italiji u kojoj je dvadesetak izletnika izgubilo život kada je pilot američkog borbenog zrakoplova iz zrakoplovne baze u Avianu u niskom letu zakačio sajlu žičare. S druge strane, tridesetak posto ispitanika koji su se izjasnili u prilog otvaranja vojnih baza zacijelo se, uz evidentne sigurnosne, povodilo i za ekonomskim aspektima. Valja, naime, imati na umu da za regije u kojima bi takve baze postojale, to znači otvaranje radnih mjesta, razvoj infrastrukture i potrošnje. Uostalom, prve reakcije iz Zadra pokazuju koliko su mišljenja o tome podijeljena". 100052 MET feb 98