PARIZ, 30. siječnja (Hina/AFP) - Anketa provedena na tisuću znanstvenika iz 72 države prvi put statistički obrađuje mišljenja znanstvenika u vezi s prioritetnim zadaćama u zaštiti okoliša i pokazuje jasnu podjelu između Anglosaksonaca
i onih iz Latinske Amerike te između onih iz sjeverne i južne Europe.
PARIZ, 30. siječnja (Hina/AFP) - Anketa provedena na tisuću
znanstvenika iz 72 države prvi put statistički obrađuje mišljenja
znanstvenika u vezi s prioritetnim zadaćama u zaštiti okoliša i
pokazuje jasnu podjelu između Anglosaksonaca i onih iz Latinske
Amerike te između onih iz sjeverne i južne Europe. #L#
Francuzi su tu originalni, njihova se mišljenja razlikuju od onih
iz sjeverne Europe i od onih iz južne Europe.
Rezultate ankete objavljuje mjesečnik "La Recherche", a počela je u
ožujku 1995. po narudžbi francuskog ministarstva prosvjete,
ministarstva za zaštitu okoliša i Europske komisije.
Od 14.000 upitanih znanstvenika, na pitanja je odgovorilo njih
1032, od toga su njih 33 posto Francuzi, 38 posto iz ostalih
europskih država, 13 posto Amerikanci, Kanađani i Japanci, sedam
posto znanstvenika je iz Afrike i devet posto iz južne Azije i
Australije.
Nabrojili su jedanaest problema, prema važnosti: klimatske
promjene, demografske probleme i razvoj, oskudne zalihe vode i
njezino zagađivanje, opasnosti od industrijskog razvoja,
nuklearnih reaktora, otpadaka i rasta gradova, promet, probleme s
obradivim tlom i poljodjelstvom, opadanje broja životinjskih i
biljnih vrsta, probleme s energijom, zdravljem, morem i
priobaljem.
No, primjećuju se i znatne razlike u mišljenjima ako se uzme u obzir
podrijetlo znanstvenika. Tako, na primjer, oni iz sjeverne Europe i
iz područja SAD-Kanada-Tihi ocean najprije spominju demografske
probleme i razvoj, a njihovi kolege iz južne Europe najprije govore
o ograničenim zalihama vode i zagađivanju kontinentalnih voda. Oni
govore i o odgovornosti bogatih država za zagađivanje okoliša u
najsiromašnijim državama.
Francuzi na prvo mjesto stavljaju demografske probleme i razvoj te
ih povezuju sa siromaštvom juga. Osim toga, oni su jedini koji
opasnost od industrijskog razvoja i nuklearnih programa stavljaju
na drugo mjesto, a posebno su zabrinuti zbog otpadaka. Taj bi se
senzibilitet sigurno mogao objasniti mnogobrojnim francuskim
nuklearnim reaktorima.
Kad je riječ o "prioritetima", jedan dio pitanja odnosi se na "nove
teme". Najviše se govori, osobito u južnoj Europi, o genetici i
biotehnologiji. Valjane znanstvene informacije dolaze na drugo
mjesto, a iza njih su virusi i bolesti. Na to su posebno osjetljivi
znanstvenici iz istočne Europe.
(Hina) rug bnš
300200 MET jan 98