ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Dobivanje geotermalne energije iz plićih bušotina, dubine od 15 do 400 metara, može i u Hrvatskoj biti zanimljiv dopunski izvor energije za grijanje kuća ili manjih gospodarskih objekata, što se već
pokazalo isplativim u nekim europskim zemljama, rezultati su istraživanja "Plitka geotermalna energija u Hrvatskoj" Krešimira Jelića i Igora Kevrića sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
ZAGREB, 6. veljače (Hina) - Dobivanje geotermalne energije iz
plićih bušotina, dubine od 15 do 400 metara, može i u Hrvatskoj biti
zanimljiv dopunski izvor energije za grijanje kuća ili manjih
gospodarskih objekata, što se već pokazalo isplativim u nekim
europskim zemljama, rezultati su istraživanja "Plitka geotermalna
energija u Hrvatskoj" Krešimira Jelića i Igora Kevrića sa
zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta. #L#
Hrvatska pripada zemljama koje nemaju dovoljno vlastitih fosilnih
goriva i hidropotencijala za potrebnu proizvodnju električne
energije i grijanja, pa bi se zbog toga trebala više osloniti na
dopunske ili alternativne izvore energije, smatraju Jelić i
Kevrić.
Korištenje geotermalne energije, osobito u Panonskom području
Hrvatske, moglo bi tako na lokalnoj razini dijelom rasteretiti
postojeće energetske sustave putem uključenja poznatih
geotermalnih izvora ili uporabom topline iz plićih geoloških
formacija, posebno onih s povišenim temperaturnim gradijentima i
povoljnijim ostalim geotermalnim značajkama.
Neke zemlje zakonskim aktima i financijskom potporom potiču
korištenje takvih energetskih izvora, a jedna od poticajnih mjera
koja je uvedena, primjerice, u Švicarskoj, jest niža cijena
električne energije.
Tako se u Švicarskoj, uz razvoj toplinskih crpki i bušotinskih
izmjenjivača topline iz 20.000 bušotina dobiva toplina za grijanje
otprilike 8000 stambenih jedinica.
Iskorištavanje geotermalne energije iz plićih formacija, dubina 15
do 400 metara, za grijanje prostorija ili za gospodarsku djelatnost
u Hrvatskoj do danas nije započelo. No, kako smatraju Jelić i
Kevrić, temperaturni gradijenti i toplinski tokovi viši od
svjetskog prosjeka, uz povoljne toplinske provodljivosti i
specifične topline u Panonskom bazenu, potiču da se ozbiljnije
priđe transferu već uhodanih tehnologija, kako bi se na nekim
lokacijama dobile znatne količine dopunske energije.
Prema njihovim očekivanjima, ta bi energija mogla biti i dopunski
izvor topline za grijanje stambenih objekata i hotela u hrvatskom
obalnom području.
Više temperature tla i prosječno viša toplinska provodljivost
stijena po dubini i pored nižih temperaturnih gradijenata upućuju
da bi se, uz odgovarajuća tehničko-ekonomska rješenja te poticajne
mjere državne i mjesne uprave, taj izvor topline mogao primijeniti
i na hrvatskim otocima koji poglavito oskudijevaju energentima,
smatraju Jelić i Kevrić.
(Hina) at vl
061112 MET feb 98