GS: ENERGIJA GRADSKOG OTPADA ZAMJENA ZA 300 TISUĆA TONA UVOZNOG NOVI IZVORI ENERGIJE

NOVI IZVORI ENERGIJE ZAGREB, 2. veljače (Hina) - Iskorištavanjem energije gradskog otpada u Hrvatskoj termičkom obradom u energanama na otpad i deponijski plin moguće je znatno smanjiti štetna djelovanja otpada na zdravlje i okoliš, te ujedno zamijeniti otprilike 300 tisuća tona uvoznog kamenog ugljena, zaključci su istraživanja koje je proveo mr. Vladimir Potočnik iz Elektroprojekta. # Energija gradskog otpada može se iskoristiti termičkom obradom otpada u energanama na otpad kakvih je u svijetu više od 700, te izgaranjem bioplina iz odlagališta otpada u energanama na deponijski plin kojih trenutačno u svijetu više od 500. Osim energana na otpad u svijetu radi i otprilike 2000 spalionica gradskog otpada, pretežito starijih i manjih kapaciteta, Gradski otpad, nakon što se iz njega odvojenim skupljanjem izdvoji za recikliranje dio korisnih i štetnih sastojaka, predstavlja homogenu smjesu heterogenih pretežito organskih tvari, koja ima ogrjevnu vrijednost na razini niskokvalitetnijih ugljena. Takav ostatni gradski otpad koristi se u mnogim gradovima razvijenih država za proizvodnju električne ili toplinske energije koja može pokriti desetak posto energetskih potreba grada. Dugotrajno zanemarivanje i neadekvatno rješavanje toga problema u Hrvatskoj, što posebice uključuje neuređena odlagališta i divlja smetlišta često smještena u vodozaštitnim zonama i blizu stambenih naselja, dovelo je mnoge gradove u situaciju ugroženosti od mogućeg zagađenja pitke vode, požara i eksplozija na odlagalištima, širenja onečišćenja, smrada i zaraznih bolesti, te drugih neugoda, povezanih s odlaganjem neobrađenog otpada. Za iskorištavanje energije gradskog otpada pored novog otpada dolazi u obzir i stari otpad na većim odlagalištima otpada, koji desetljećima proizvodi deponijski plin. Prema Potočnikovim proračunima, energetski potencijal gradskog otpada u Hrvatskoj 2011. godine iznosio bi otprilike 2,5 posto ukupne potrošnje primarne energije. Istodobno, gradski bi otpad mogao pokriti oko 30 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj ili svu potrošnju javne rasvjete i javnih objekata. Izgradnjom energana na otpad i deponijski plin u Hrvatskoj ukupne snage 100 megawata do 2011. godine osigurala bi se godišnja proizvodnja temeljne električne energije u iznosu od 680 gigawatsati (GWh) i 870 GWh toplinske energije iz domaćeg goriva. Inače, u posljednjih su tridesetak godina za regionalne centre u Hrvatskoj izgrađene brojne studije i projekti za energetsko korištenje gradskog otpada, ali se ništa nije ostvarilo zbog političkih, organizacijskih, financijskih i drugih razloga. No, stvoreni su preduvjeti i podloge mogućnosti prilaska ozbiljnoj realizaciji pojedinih projekata. (Hina) at vl 021122 MET feb 98