FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DELO O SLOV. ODMARALIŠTIMA U HRV. - 3. II.

SLOVENIJA DELO 3. II. 1998. Našom bi imovinom upravljali Hrvati "Sjećate li se još Pinete, velikog turističkog naselja slovenskih odmarališta ispred Novigrada u koja su hrvatske vlasti samovoljno naselile izbjeglice? Sudbina tamošnjih (kao i drugih) odmarališta je različita. Neka posluju normalno, druga su zatvorena, treća su promijenila vlasnika, iako samo neslužbeno jer posebna hrvatska uredba još uvijek zabranjuje svaki promet s tim odmaralištima...Za većinu ipak još nije jasno kako će poslovati u ovogodišnjoj sezoni iako se i u susjednoj državi nastoji riješiti to pitanje. Naime, postaje sve jasnije da neiskorištena imovina nikomu ne donosi korist nego svima samo štetu. Nitko točno ne zna koliku su štetu do sada imala slovenska poduzeća zbog toga što nisu mogla raspolagati svojim vlasništvom. Prije više godina imala su u susjednoj republici oko 54 tisuća turističkih ležaja, sada ih je manje od 35 tisuća a vlasnika već manje od 460. Hrvatska je 1995. godine obznanila zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji dopušta djelatnost u objektima zatvorenoga tipa (odmaralištima), samo hrvatskim poduzećima. Do kraja lanjske sezone slovenska su poduzeća još uvijek obavljala djelatnost u njima, a nekoliko mjeseci prije ljetne sezone svake se godine iznova načinje to pitanje. Sada se Hrvatska našla u procijepu. Utvrdila je da je uništavanje slovenskih odmarališta na neki način štetilo i njezinom turizmu. Zato su predstavnici Istarske županije u hrvatskom saboru predložili da se izmijeni uredba o zabrani raspolaganja nekretninama u Hrvatskoj. Slovenskim bi odmaralištima po tom prijedlogu mogla upravljati hrvatska poduzeća s kojima bi slovenski vlasnici sklopili ugovor o poslovno- tehničkoj suradnji. Imovina bi dakle još uvijek ostala u vlasništvu slovenskih pravnih osoba (iako je upitno do kada), samo bi upravljanje i zapošljavanje u odmaralištima u cijelosti preuzela hrvatska poduzeća. 'Koristi bi imali i jedni i drugi', tvrdi Ivan Cvek iz opatijskog poduzeća Rona Trade. 'Slovenski vlasnici mogli bi koristiti svoju imovinu i čak zaraditi. S turističkom taksom i izvanpansionskom potrošnjom zaradila bi i hrvatska država, odnosno njezino gospodarstvo (ne samo turističko). Način mišljenja a i odnos prema Slovencima kao izrazito značajnim turistima, u Hrvatskoj se brzo mijenja. Takav prijedlog Istarske županije Slovenija bi stoga morala poduprijeti', pojašnjava Ivan Cvek koji je uvjeren da su vlasnici loše obaviješteni i da na rješenje problema loše utječu i pojedini slučajevi u kojima su slovenski vlasnici odmarališta imali loša iskustva s hrvatskim partnerima. Iako hrvatski zakon zabranjuje prodaju slovenskih odmarališta, neka su slovenska poduzeća samo još službeno (nestvarni) vlasnici tih odmarališta. Znamo slučaj u kojem je ljubljansko poduzeće svojih 13 (doduše dotrajalih) kućica za odmor neslužbeno prodalo privatnom poduzeću za 110 tisuća maraka. U potonjem se najvjerojatnije nadaju da će se odnosi prije ili kasnije srediti i da su jeftino došli do lijepog komada istarske obale. Druga normalno posluju, neka na taj način da su osnovala svoje poduzeće u Hrvatskoj, druga su (Pivovarna Laško, Impol Slovenska Bistrica, Surovina Maribor, zatim Petrol...) s hrvatskim poduzećima sklopila pogodbe o upravljanju. U jednom od odmarališta u kojem ljetuju pretežno djeca, lani je opskrbni dan stajao 3300 tolara a ove će godine biti oko 3600 tolara, što još uvijek omogućuje jeftin odmor uz lijepo more i u dotrajalim objektima. Na takvu inicijativu Istarske županije pomalo krivo gledaju slovenski turistički radnici jer se boje da bi veća popunjenost slovenskih odmarališta u Hrvatskoj konkurirala domaćem turizmu. S druge strane se u Hrvatskoj boje dosljedno provoditi svoje neživotne propise i zakone jer bi svaki neoprezan potez mogao otjerati slovenske turiste...U slovenskoj državi još uvijek nema jasne strategije i odlučnosti kako postupati s imovinom svojih poduzeća, procijenjenom na više od milijardu maraka što bi moglo biti značajan uteg na vagi međudržavnih pregovora" - piše Boris Šuligoj. 040205 MET feb 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙