PREMIJER MATEŠA O STRATEGIJI HRVATSKE VLADE (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 28. siječnja (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša na današnjoj je konferenciji za novinare kazao kako je Vlada odlučna nastaviti politiku i strategiju gospodarske stabilnosti što je preduvjet gospodarskom rastu. Mateša je govorio i o novim obvezama Vlade koje proizlaze iz Izvješća Predsjednika Republike o stanju hrvatske države i nacije.#L# Navodeći temeljne odrednice Mateša je naveo jasan stav Vlade i Hrvatske narodne banke na provođenju restriktivne monetarne politike. Kazao je kako se razmišlja i o modelima redeponiranja devizne štednje u inozemstvu, odnosno o vraćanju deviznih depozita. Ocijenio je da je sanacija banaka protekla vrlo dobro, te istaknuo kako je u tehničkom smislu završen i posao za skorašnji početak sanacije Privredne banke na čijem će čelu biti Božo Prka. Najavljujući izradu novog zakona o bankama, kazao je da bi on trebao biti temelj dugoročne stabilnosti bankarskog sustava, a time i gospodarstva, a prioritetom je ocijenio i apsolutnu sigurnost štednje građana. Jednim od temeljnih Vladinih ciljeva Mateša je naveo daljnje restrukturiranje javnog sektora, a u ovoj godini Vlada će posebnu pozornost posvetiti zapošljavanju i poticanju izvoza. S tim u svezi naveo je da je pri završetku izrada dokumenta o nacionalnoj politici upošljavanja a po kojem bi se smanjili doprinosi na plaće i iz plaća. Temeljna je okosnica da se povećanje zaposlenosti, poticanje izvoza i podizanje gospodarstva omogući smanjenjem doprinosa na plaće, kazao je premijer, dodajući da će država subvencionirati dio doprinosa za plaće pripravnika te posebnu pozornost posvetiti zapošljavanju razvojačenih branitelja. Odgovarajući na novinarsko pitanje kazao je kako bi sredinom godine moglo doći i do smanjenja doprinosa iz plaća i na plaće za zdravstveno i mirovinsko osiguranje te ukidanja doprinosa, primjerice onoga za Hrvatsku gospodarsku komoru. Potvrdio da se razmatra mogućnost povećanja neoporezivog dijela plaća, ali da za sada Vlada to ne namjerava mijenjati. Kad je riječ o poticanju izvoza, Mateša je bitnim ocijenio dosljednu primjenu PDV-a, koja je, naglasio je već polučila dobre rezultate u sprječavanju "sivog tržišta". Država će svojim jamstvima i rasterećenjem troškova rada poticati izvoz, a to kazao je, već radi za brodogradnju. Govoreći o pitanjima vezanim za strukurne reforme naglasio je intentivan rad na pripremama za reformu mirovinskog sustava. Hrvatska se i u tom segmentu mora profilirati kao moderna europska država, kazao je Mateša ističući kako ga čude stavovi pojedinih predstavnika sindikata umirovljenika. Opetovao je kako reforma u ničemu ne mijenja status sadašnjih umirovljenika, osim što će se njome popoljšati njihov standard, a s druge strane daje dobru osnovu za osiguranje mirovina onima koji sada rade. U ovoj godini Vlada će nastaviti i restrukturiranje zdravstvenog sustava vodeći računa da oni najmlađi i oni iznad 65 godina budu pod paskom državne skrbi, kazao je Mateša. Govoreći o obvezama koje proizlaze iz Izvješća predsjednika Tuđmana, naveo je da Vlada priprema cjelovit zakon o funkcioniranju lokalne samouprave i uprave, ali i zakon kojim bi se definirao djelokrug njihova rada. Posebno će biti razmotreno pitanje osnovnog školstva i socijalne skrbi za što postoji razumjevanje da se o tome vodi skrb na razini lokalne samouprave i uprave. Najavio i skorašnji dovršetak zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika kojim će se riješiti brojna pitanja, uz ostalo i ono koje je često spominjano u javnosti - članstvo u upravnim odborima. Premijer Mateša najavio je za 3. veljače jednodnevni službeni posjet Rumunjskoj, a kako je kazao posebno je zadovoljan što će se Vladinom izaslanstvu pridružiti više od desetak hrvatskih gospodarstvenika. Prvo novinarsko pitanje odnosilo se na sutrašnji najavljeni sindikalni prosvjed. Mateša je podsjetio da je Vlada pokazala izuzetni senzibilitet i iskazala volju za demokratskim dijalogom, no da je unatoč tomu često bila neopravdano kritizirana. "Prosvjed je demokratsko pravo", kazao je, "ali nemoguće je voditi politiku da se s jedne strane traži povećanje plaća, a s druge otvaranje radnih mjesta". Naglašavajući da se to međusobno isključuje, istaknuo je kako mnogi zaboravljaju utvrđene priorite, a među kojima je i obnova Podunavlja. Također se zaboravlja i skrb za još uvjek 130 tisuća prognanika i izbjeglica, te s tim u s vezi nerazumljivim je ocjenio zahtjeve za smanjenje poreza. "Vlada je apsolutno otvorena, ali se ne može raspravljati o neargumentiranim zahtjevima", izričit je premijer. Vlada nije zamrznula plaće u javnim poduzećima, već im je postavila ciljeve, nakon kojih mogu podizati plaće, odgovorio je premijer novinarima, dodajući kako je rast plaća u tim poduzećima bilo daleko veći negoli u ostalim sektorima. Na pitanje hoće li biti devalvacije, kategorički je ustvrdio kako za to nema teorije, te da HNB i hrvatska Vlada duboko vjeruju da je stabilnost kune preduvjet ukupnoj stabilnosti. "Bilo bi krajnje nerazborito da se umjetnom devalvacijom rješavaju pojedina pitanja i takvo što s motrišta Vlade i HBN-a ne dolazi u obzir", kazao je premijer. Na pitanje zašto Vlada nije prihvatila prijedlog INE o automatskom mijenjanju cijena u odnosu na cijene nafte na svjetskom tržištu premijer je kazao kako taj sustav treba oblikovati i kada se jednom uvede onda ga bez obzira na povećanje ili pojeftinjene cijene nafte treba poštovati. Premijer je novinarima odgovorio da nema nikavog govora o odlasku ministra zdravstva Andrije Hebranga i ministrice prosvjete Ljilje Vokić, a na pitanje hoće li ministar uprave Davorin Mlakar za veleposlanika u Japan odgovorio je kako će o tome izvijestiti nakon završenih konzultacija. Na pitanje o Hrvatsko-slovenskim odnosima premijer je dobrim ocijenio sastanak ministara Mate Granića i Borisa Frleca, te potpisivanje Sporazuma o slobodnoj trgovini. Odnosi sa Slovenijom imaju svoj tijek neovisno o incidetima i problemima koji se javljaju, odgovorio je Mateša najavljujući da će Hrvatska ponuditi Sloveniji potpisivanje deklaracije o zaštiti manjina utemeljenoj na standardima Vijeća Europe. (Hina) sšh il 281548 MET jan 98