ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Deset svitaka mikrofilmova s biografijama 6.537 Židova koji su bili rođeni i djelovali su, ili su živjeli neko vrijeme, na području grada Zagreba, a poginuli su i stradali tijekom Drugoga svjetskog rata u
koncentracijskim logorima i zatvorima u razdoblju od 10. travnja 1941. do 15. svibnja 1945., predao je danas predsjedniku Židovske općine Zagreb prof. dr. Ognjenu Krausu ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva (HDA) dr. Josip Kolanović.
ZAGREB, 30. siječnja (Hina) - Deset svitaka mikrofilmova s
biografijama 6.537 Židova koji su bili rođeni i djelovali su, ili su
živjeli neko vrijeme, na području grada Zagreba, a poginuli su i
stradali tijekom Drugoga svjetskog rata u koncentracijskim
logorima i zatvorima u razdoblju od 10. travnja 1941. do 15. svibnja
1945., predao je danas predsjedniku Židovske općine Zagreb prof.
dr. Ognjenu Krausu ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva (HDA) dr.
Josip Kolanović. #L#
Na konferenciji za novinare održanoj u HDA tim povodom, ravnatelj
Kolanović rekao je da Hrvatski državni arhiv čuva memoriju
hrvatskoga naroda. Napomenuo je da su "stradanja Židova 'crna
mrlja' na našoj povijesti koja se ne smije zaboraviti i na koju
treba podsjećati, naglašavajući, pri tom, uvijek i činjenicu da je
većina hrvatskoga naroda osuđivala takvu politiku Nezavisne države
Hrvatske (NDH) i Ante Pavelića". S tim je u vezi dr. Kolanović
podsjetio da je Memorijalni muzej žrtva fašizma Yad Vashem u
Jeruzalemu do sada odlikovao 70 hrvatskih građana medaljom
"Pravednik među narodima" kojom se odlikuju osobe koje su u doba
progona spašavali Židove pod cijenu vlastitoga života, napomenuvši
da se očekuje da će tim priznanjem biti odlikovan još niz hrvatskih
građana, među kojima i pokojni nadbiskup zagrebački Alojzije
Stepinac.
Istraživanje o stradanjima Židova u Zagrebu tijekom Drugoga
svjetskog rata, rekao je Kolanović, jedan je od projekata u sklopu
projekta "Dotršćina" započetoga u HDA još 1980. godine, dovršenoga
1985., a kojemu je cilj bio istraživanje podataka i odavanje
počasti žrtvama fašističkoga terora i antifašistima na području
grada Zagreba u spomenutom razdoblju bez obzira na vjersku i
nacionalnu pripadnost. Projekt je nazvan imenom mjesta nedaleko
Zagreba u kojemu je stradao najveći broj žrtava. U sklopu projekta
istražena je sva relevantna arhivska građa HDA te drugih srodnih
ustanova u Zagrebu i Beogradu te ukupno pregledano 7.027 kutija
građe, 67 kutija kartoteke, 1.200 letaka, plakata i oglasa, ukupni
tisak iz razdoblja NDH te 97 knjiga.
Na temelju tih istraživanja, objasnio je dr. Kolanović, za sve
ubijene ili poginule osobe za koje su pronađeni podaci navedeni su
osnovni podaci o životu, radu, djelatnosti i mjestu pogibije.
Rekavši da je HDA potpuno otvoren svim istraživačima, dr. Kolanović
je predložio i otvaranje projekta u Ministarstvu znanosti i
tehnologije o stradanjima Židova na području Hrvatske u koji bi
bili uključeni svi zainteresirani znanstvenici te predstavnici
židovskih općina u Hrvatskoj.
Predsjednik Židovske općine Zagreb i Koordinacije židovskih općina
u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus izrazio je nadu da će danas predani
rezultati istraživanja o stradanjim Židova na području Zagreba
biti poticaj za daljnja istraživanja te problematike na cijelom
području Hrvatske.
Voditelj Arhiva Židovske općine Zagreb Božidar Feldbauer
izvijestio je da je u Židovskoj općini u tijeku stvaranje banke
podataka o židovskoj zajednici u Zagrebu te drugim gradovima u
Hrvatskoj u kojima postoje ili su postojale židovske bogoštovne
općine. Predsjednica Odbora za informiranje zagrebačke Židovske
općine Jasminka Domaš napomenula je pak da je u tijeku i
prikupljenje podataka za projekt čiji je pokrovitelj Yad Vashem, a
koji bi trebao biti dovršen polovicom ove godine i čiji bi rezultati
također trebali pridonijeti spoznavanju istine o stradanjima
Židova.
Uz predstavnike zagrebačke Židovske općine i djelatnike HDA,
konferenciji je bio nazočan i ministar kulture mr. Božo Biškupić
koji je istaknuo da je predaja mikrofilmova Židovskoj općini
značajan događaj. Također, ministar Biškupić rekao je da je
Ministarstvo kulture spremno podržati projekte o pitanjima važnim
za židovsku zajednicu, među kojima je spomenuo i još uvijek
nerješeno pitanje povratka baštine dubrovačkih Židova iz New
Yorka.
(Hina) ip ds
301643 MET jan 98