LA REPUBBLICA - ŽIDOVI I ŠVICARSKA -15. I.

ITALIJA LA REPUBBLICA 15. I. 1998. I Švicarska je imala logore "Švicarska konfederacija ponovno je na udaru zbog svoje uloge tijekom Drugoga svjetskog rata. Prema Centru Wiesenthal, organizaciji koja se bavi lovom na nacističke zločince, 'Švicarska je tijekom rata zarobila u radne logore na tisuće Židova'. Izvješće poteklo iz sjedišta organizacije u Los Angelesu, temelji se na istraživanjima američkog povjesničara Morrisona Schoma. U svojem odgovoru, Bern ne poriče postojanje radnih logora, ali tvrdi da je 'pogrješno govoriti o koncentracijskim logorima' i naglašava da 'izbjeglice nisu bili zarobljenici'. 'Bilo je to sve drugo samo ne gulag', svjedočio je uistinu u interviewu dnevniku iz Lausanne 'Le Matin' Otto Ascher, austrijski Židov koji je od '41. do '42. bio interniran u kantonu Ticino. 'Istina je - dodaje - radili smo na gradnji ceste, brali smo jabuke, plaćali su nam tri franka dnevno, a tijekom vikenda bio sam slobodan i mogao sam posjećivati svoju obitelj koja je bila u drugom logoru.' No za Centar Wiesenthal, tada je 'Švicarska bila duboko obilježena antisemitizmom' i danas bi predsjednik Konfederacije morao 'predvidjeti odštete židovskim izbjeglicama s kojima su postupali kao s robovima'. Predsjednik Konfederacije, od 1. siječnja demokršćanim Flavio Cotti, već je u srcu oluje zbog jednog drugog slučaja. U interviewu objavljenom 13. prosinca u 'Giornale del Popolo' iz Lugana, Cotti je govoreći o prijeporu između švicarske konfederacije i židovskih organizacija rekao da napadi na Švicarsku 'dolaze iz zemljopisno ograničenih zona, primjerice s istočne obale Sjedinjenih Država, osobito iz New Yorka.' Odmah je stigao odgovor s one strane oceana. Kalman Sultanik, potpredsjednik Svjetskog židovskog kongresa, ocijenio je da je Flavio Cotti u biti nacist, uspoređujući ga s Kurtom Waldheimom, bivšim austrijskim predsjednikom i bivšim tajnikom UN-a, upisanim u popise nepoželjnih osoba u Sjedinjenim Državama zbog sudjelovanja u deportacijama civila tijekom rata. Waldheim je, kad se otkrio njegov slučaj, izjavio da je bio žrtva 'skupine interesa u New Yorku i lobija istočne obale'. U Švicarskoj se usporedba Cotti- Waldheim drži neumjesnom, pa i u židovskoj zajednici. 'Švicarska je već napravila puno kako bi razjasnila svoju prošlost i zajamčila pravdu svima koji su preživjeli holokaust', rekao je izraelski veleposlanik u Bernu Yitzhak Mayer. Njegova intervencija nije uslišana, prekjučer su petorica bankara iz nekih američkih gradova, među njima i iz New Yorka, pozvali Cottija da se ispriča za izjave koje je dao krajem '97. jer će inače za kaznu suspendirati odnose sa švicarskim kreditnim ustanovama. 'Odgovorit ću u shodnom trenutku', hladno je rekao predsjednik Konfederacije, ipak najavljujući da neće biti isprike. Prividno ublažena zadnjih mjeseci, činilo se povjerena dobrim uredima uglednih posrednika, rasprava između Švicarske i židovskih organizacija bilježi iznenadni i neočekivani uzlet. U igri je odšteta u milijardama koju oni koji su preživjeli holokaust i njihovi nasljednici traže od švicarskih banaka koje su tijekom pola stoljeća tajile račune tisuća Židova" - piše Franco Zantonelli. 160015 MET jan 98