NJEMAČKA - SZ - 29. I. RUŽIČASTIJA PERSPEKTIVA DAYTONA

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 29. I. 1998. Svitanje na Balkanu "'Dayton' je očigledno mirovni sporazum s kasnim paljenjem. Čak i gotovo dvije godine nakon sklapanja sporazuma (1995. g.) Bosna je bila bliže ratu nego miru. Materijalan i kadrovski angažman međunarodne zajednice bio je ogroman ali često je izgledao kao velika promašena investicija, bacanje novca u šuplju bačvu. Nedavno se iznenada pojavila mogućnost profita. Prilike u Bosni mijenjaju se nabolje malim ali sve bržim koracima - posebno u Republici Srpskoj. To još nije razlog za euforiju: valja očekivati nazadovanje. No, posvuda se čuje uzdah olakšanja - pa i u dvorani za sjednice njemačke vlade, gdje se u srijedu zbog ružičastije situacije opravdanije nego ranije inzistiralo na brzom povratku izbjeglica. Što se dogodilo u Bosni? Svi su donedavno bili uvjereni da je Daytonski sporazum bio promašaj od samog početka. Polazio je od cjelovite bosanske države koju valja očuvati. Ta je zadaća uistinu bila previše optimistična. Naime, Bosna i Hercegovina podijeljena je de facto na Republiku Srpsku i federaciju koja se pak sastoji od muslimanskog i hrvatskog dijela. No, danas postaje očigledno da Dayton usprkos tome nije osuđen na neuspjeh jer postoji šansa za istinsku izgradnju te cjelovite države, od koje će profitirati sve strane. Po planu međunarodni povjerenik za obnovu Carlos Westendorp izdaje već od početka ove godine svoje dekrete: o zajedničkom državljanstvu, zakonu o carinama, jedinstvenoj valuti. Novi ukazi slijede - u opsegu od pitanja zastave do - po potrebi - sastavljanja vlade. Mirovne postrojbe ostaju - vjerojatno bez besmislenog vremenskog ograničenja. Ukratko, Zapadu su bile potrebne dvije godine da se odluči uistinu ozbiljno shvatiti mirovni sporazum. Čini se da čvrsti scenarij slijede i povoljne promjene u Republici Srpskoj. Prolog je označio raskol između banjalučke frakcije, okupljene oko predsjednice Plavšić i iznenada otvorene prema Zapadu, i paljanske klike, okupljene oko Radovana Karadžića. Uslijedilo je nekoliko zanimljivih nastupa u kojima je akterima s Pala sve češće nametana uloga sporednih likova. Na izborima su radikalni nacionalisti izgubili većinu. Nova vlada bosanskih Srba formirana je od umjerenih snaga a osvojila je vlast zahvaljujući glasovima muslimanskih zastupnika. Ratni huškači s Pala proglasili su takav rasplet grijehom ali on je zapravo bosanskim Srbima otvorio vrata boljem životu. Naime, danas se u tu osiromašenu republiku u sastavu Bosne i Hercegovine slijeva međunarodna financijska pomoć. Ni nove snage, koje su dijelom pripadale i starima, nisu, naravno, odjednom ozarene multikulturnim duhom. Njihovi su motivi jasni: žele spasiti krvlju izborenu Republiku Srpsku. Shvatili su da to ne mogu ostvariti boreći se protiv cijelog svijeta. No, nakon što je suradnja napokon uistinu uspostavljena, povratak na staro bit će sve teži. Naime, dok pomoć bude pritjecala, ljudi na potezu između Pala i Banja Luke svakim će danom sve više osjećati da su ih bivše vođe držale u zatočeništvu. Parole obojene mržnjom gube svoju demagošku snagu. Takav razvoj događaja povećava šanse za povratak izbjeglica u Republiku Srpsku, odakle potječe većina od ukupno 240 tisuća Bosanaca, smještenih u Njemačkoj. Ponovno se pokazuje da problem izbjeglica ne može biti riješen u Njemačkoj već samo u Bosni. To moraju uvidjeti obje strane. Bosanci ne mogu u Njemačkoj izbjeći obvezu obnove svoje zemlje a njemački političari ne smiju inzistrirati na repatrijaciji bez ikakva koncepta, isključivo usmjerenoj na uklanjanje izbjeglica. Kada budu stvoreni uvjeti, mnogi će Bosanci biti spremni na povratak. Gotovo 100 tisuća njih već je to dokazalo", zaključuje Peter Muench. 300218 MET jan 98