NJEMAČKA - SZ - 28. I. GEOSTRATEGIJA I NAFTA U SREDNJOJ AZIJI

NJEMAČKA SUEDDEUTSCHE ZEITUNG 28. I. 1998. Kada geostratezi počnu viriti u cijevi "Osim seksualnih eskapada predsjednika, još je jedna tema u najmanju ruku podjednako hipnotički privlačna za političku elitu SAD: riječ je o obilju nafte i zemnog plina u srednjoj Aziji, u području Kaspijskog mora. U raspravi o tom navodnom 'Zaljevu 21. stoljeća' superlativa uistinu ne manjka. Najpoznatiji američki politički analitičari bave se tim - po njihovu mišljenju - novim izdanjem 'Great Game'. O toj se temi nedavno daleko razboritije raspravljalo u Berlinu. SPD-u bliska 'Zaklada Friedrich Ebert' pozvala je stručnjake iz Njemačke, Rusije, Kazahstana i Azerbejdžana u njemačko-ruski muzej u Karlshorstu na raspravu na temu 'Nafta i zemni plin na kaspijskom području: geopolitika i regionalna sigurnost'. Svi su sudionici gotovo jednoglasno upozoravali da valja izbjegavati prevelike usporedbe - počevši od predodžbe o novom izdanju 'Great Game'. Naime, u 'Velikoj igri' 19. stoljeća bile su suprotstavljene samo dvije velesile: Rusija i Velika Britanija. Njihova je šahovska ploča bila središnja Azija, a nagrada Indija, dragulj britanske krune. No, ulog u današnjoj igri nije više subkontinent već sama šahovska ploča. Osim toga, broj igrača višestruko je povećan a neke od njih - međunarodne naftne konzorcije - ne vode nacionalni već gospodarski probitci. Dva su pitanja u središtu pozornosti: koliko su velike prčuve nafte i plina u zemljama te regije i na koji bi način sirovine trebale biti prevezene na svjetska tržišta. Problem je u tome što je u kaspijskoj regiji razlika između osiguranih i mogućih naftnih pričuva u razmjeru 1:10 vrlo velika. U ostalim područjima gdje se crpi nafta jaz između te dvije vrijednosti nije tako velik. Jedan sudionik rasprave istaknuo je da navedena razlika potiče 'inflacionistička pretjerivanja, motivirana političkim interesom': 'Što su procjene podrobnije i regionalno šire raspoređene, dakle pažljivije, to je manji procijenjen ukupni zbir resursa. Što se paušalnije ta regija tretira kao cjeline - primjer su prilozi američkih viših državnih dužnosnika poput Brenta Scowcrofta, Zbigniewa Brzezinskog, Caspara Weinbergera ili Alexandera Haiga - to su procjene više'. Najviše procjene o mogućim naftnim pričuvama iznosi trenutačno američka špijunska služba CIA - 200 milijardi barrela (28 milijardi tona). Ta sama po sebi lijepa brojka brzo opada kada je suočena s osiguranim zalihama država poput Iraka, Kuvajta ili Irana. U svakoj od tih zemalja nalazi se po 13 do 14 milijardi tona nafte. Ipak, kaspijska naftna oaza ne puca od obilja: globalna energetska ravnoteža nije na tom području narušena ali ono nudi Zapadu mogućnost povećanja broja nabavljača. Koplja se posebno žestoko lome oko pitanja kojim bi trasama nafta i zemni plin trebali biti dopremljeni na svjetska tržišta. Moskva je dosada imala monopol na naftovod, čije je razbijanje strateški cilj Amerike i odnedavno nezavisnih država srednje Azije i Kavkaza. Naime, te se zemlje žele 'prometno-politički dekolonizirati'. Moskva se u međuvremenu nevoljko pomirila s tom činjenicom. Rusi danas žele spriječiti monopol neke druge države na prijevoz nafte. Ruski sudionici konferencije - redom predstavnici vlade - upozorili su da bi se Turska trasom od Bakua do Sredozemlja mogla na mala vrata domoći statusa isključivog kontrolora prijevoza energenata. Kritici su podvrgnute i Sjedinjene Države - zato što žele izdvojiti Iran iz naftovodne mreže, iako bi prijevoz preko perzijskih trasa bio gospodarski najlogičniji. Kazahstanci i Azerbejdžanci naglasili su u raspravi da je u njihovom interesu 'držati otvorenima više od jednih vrata', kako ne bi ponovo postali ovisni. Rasprava je završila rezimeom koji je sažet u igru engleskih riječi 'pipelines' (naftovod) i 'pipe dreams' ('pusti snovi'). Drugim riječima: tko previše euforično ulaže u skupe naftovode, mogao bi uskoro ostati praznih džepova", zaključuje Wolfgang Koydl. 290215 MET jan 98