AMERIČKI HERALD PETER GREEN 19. I.

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 19. I. 1998. Koliko je istočna Europa osjetljiva na azijsku gripu? "Odvojene od meteža koji je pogodio nekad jaka gospodarstva Azije, države istočne i srednje Europe pitaju se sad hoće li (ako će do tog ikad doći), zaraza zahvatiti i njih", piše Peter S. Green. "Analitičari upozoravaju da gospodarstva istočne Europe, iako još uvijek čvršće nadzirana od azijskih, također pokazuju mnoge strukturalne mane koje su vodile slomu azijskih gospodarstava. Ulagačka tvrtka Credit Suisse First Boston snizila je svoje procjene gospodarskog rasta srednje i istočne Europe za 1998.-u sa 1,7% na tek nešto više od 1%. Tvrtka navodi trgovinske gubitke zbog azijskih konkurenata, čija je roba sad mnogo jeftinija, posebice u tekstilnoj, automobilskoj industriji i u elektronici, kao i ovisnost područja o Njemačkoj (na koju otpada 20% izvoza područja) te trzaje globalnog financijskog tržišta, koje je izazvala azijska kriza. Laza Kekić iz ureda za gospodarske informacije izjavio je da bi istočna Europa također trebala biti posebno zabrinuta zbog svojih nedovršenih gospodarskih reformi. 'Neka gospodarstva istočne Europe s Azijom dijele osnove azijske krize, a najuočljiviji su visoki kontokorentni manjci, slab bankovni sektor, slaba regulacija te precijenjene valute', izjavio je g. Kekić. Zavedeni visokim životnim standardom svojih susjeda u EU-i, Česi, Poljaci, Slovaci, pa čak i Rumunji masovno su gomilali kontokorentne manjke, dobrim dijelom potaknuti potražnjom potrošača. Zajedno s proračunskim manjkom u Rusiji, manjci se smatraju najhitnijim problemom područja. Republika Češka doživjela je prošle godine pad valute za gotovo 25% u odnosu na dolar, s kontokorentnim manjkom od 8%. Poljska i Maađarska bore se da spriječe povećanje svog kontokorentnog manjka, a Slovačka je već izgubila bitku. Rumunjska, u kojoj je koalicija vlade reforme na rubu sloma, suočava se s deviznim manjcima i ulaganjima radi pokrivanja rastućih proračunskih i kontokorentnih problema. 'Ono što vidimo kao posljedicu Azije jest opći pad rizika koje su institucijski ulagači spremni preuzeti, pa će ulivi u područje biti niži, a zemlje koje o njemu ovise ranjive su', izjavila je strategistica za tržišta u nastajanju pri londonskom J. P. Morgan & Co., Susanne Gahler. 42% inozemnog duga Republike Češke i Slovačke kratkoročno je, a Republika Češka, primjerice, ovisi o financiranju štediša za 31,5% češkog vanjskog duga. Osim toga, mjesne banke i tržišta kapitala imat će probleme da skupe dovoljno kapitala ukoliko će likvidnost padati, ili ako će druge krize izazvati brzi pad deviznog tečaja. Jedan uznemirujuć signal bila je ovomjesečna objava da je najveća banka srednje Europe, Komercni Banka a. s. iz Praga, čijih je 48,7% u državnom vlasništvu, precijenila vrijednost nekretnina koje je smatrala kolateralnim jamstvom za sumnjiva potraživanja. Budući da se 35% svih dugova čeških banaka već smatra problematičnim, to je srušilo cijenu banaka i drugih čeških dionica. I dok bi sličnosti između dva područja mogli biti razlog zabrinutosti, analitičari kažu da bi metež u Aziji zapravo mogao koristiti istočnoj Europi. Jonathan Hoffman kaže da će ulagači koji traže visoke dobitke od gospodarstava koja brzo rastu uvidjeti da su financijski temelji područja bolji od azijskih. Istočna Europa ima manje kratkoročnih dugova nego Azija te je slijedila 'bolju' valutnu politiku nego što su to činili Azijci, često rabeći klizni tečaj umjesto fiksnog, izjavio je. To stvara kontroliranu devalvaciju zbog koje je roba istočne Europe konkurentna. A davanje zajmova u istočnoj Europi nije ni približno toliko prenategnuto kao u Aziji. ''Ne mislim da postoji problem s davanjem zajmova sličan onom u Aziji', izjavila je analitičarka Sonja Schechter iz Daiwa Securities. 'Nema praznih ureda. Mnogo je zajmova otišlo na ono što industrija treba: ceste, tvornice, opremu i slično', dodala je ona. Zatim je rekla da su Mađarska, Poljska te do manjeg stupnja Republika Češka već prošle bankovnu krizu, riješile dobar dio sumnjivih potraživanja te da su danas mnogo pažljivije u davanju zajmova. 'Glavna razlika između Azije i srednje Europe jest u tome što je davanje zajmova kao postotak bruto domaćeg proizvoda manje te da slom u azijskom stilu ne bi imao ni približno isti učinak u srednjoj Europi', dodala je. (...) Pozitivno je i pokretanje međupodručne trgovine; slom bilo koje zemlje neće povući za sobom druge. 'To je jedna od glavnih razlika koja minimizira vjerojatnost da se nešto proširi kao vatra', izjavio je g. Kekić." 200203 MET jan 98