SLUČAJ BLAŠKIĆ: SVJEDOČENJA CHARLESA MCLOUDA

DEN HAAG, 28. siječnja (Hina) - Pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u postupku protiv generala Tihomira Blaškića u srijedu je kao svjedok optužbe svjedočio Charles McLoud (Čarls Meklaud), bivši član Promatračke misije Europske zajednice (ECMM), koji je sastavio izvješće o hrvatsko- muslimanskim sukobima u travnju 1993. u Lašvanskoj dolini.#L# McLoud je do 1992. bio pripadnik britanske vojske, nakon toga je postao članom ECMM-a i bio raspoređen u Regionalnom centru europskih promatrača u Zagrebu, a jedno je vrijeme bio časnik za vezu s UNPROFOR-om. U svibnju 1993. dobio je zadaću da napravi izvješće o sukobima u Lašvanskoj dolini, gdje je boravio od 3. do 12. svibnja. McLoud je nakon izlaska iz ECMM-a bio politički savjetnik Konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Dok je boravio u Lašvanskoj dolini, McLoud je razgovarao s političkim, vojnim, vjerskim i oporbenim vođama muslimanske i hrvatske strane, zatim s predstavnicima UNPROFOR-a i međunarodnih organizacija i na osnovi tih razgovora sastavio "Izvješće o međuetničkim sukobima u Lašvanskoj dolini u travnju 1993.", koje je zatim poslano u sve glavne gradove zemalja članica Europske unije. Govoreći o susretu s optuženim Blaškićem, tada pukovnikom, zapovjednikom Operativne zone HVO-a za središnju Bosnu, McLoud je rekao da je stekao dojam da je riječ o "poštenoj osobi". Kad ga je pitao za događaje od 16. travnja 1993., Blaškić mu je rekao da je bio iznenađen muslimanskim napadom, da su ga ujutro probudile eksplozije i da je nakon toga od zapovjednika lokalnih brigada pokušao doznati što se događa. Zapovjednik brigade u Vitezu je također spavao, a Blaškić je nakon toga zapovjedio da se zaštite glavni objekti u Vitezu. "Moj je zaključak da mi je Blaškić dao točan opis taktičke situacije u tom području, koji je odgovarao onome što sam čuo od britanskoga bataljuna UNPROFOR-a", rekao je McLoud. Blaškić je tada rekao McLoudu da su i prije 16. travnja pojačane napetosti u području i da su Muslimani pokušavali pomaknuti crte razgraničenja. "Blaškić mi je sugerirao da je nakon 16. travnja UNPROFOR prekinuo daljnje sukobe i spriječio presijecanje ceste Vitez-Busovača", ključne prometnice u toj hrvatskoj enklavi, istaknuo je McLoud. "Rekao mi je da obje strane trebaju živjeti zajedno, ali da, ako UNPROFOR ne uspostavi tampon-zonu, ne vidi načina da se izbjegnu daljnji sukobi, jer Muslimani ne žele prekid sukoba", dodao je svjedok. McLoud je razgovarao i s pomoćnikom zapovjednika 3. korpusa Armije BiH Ramizom Dugalićem, koji mu je rekao da HVO u Vitezu ima dvije vojne postrojbe, jednu legalnu i jednu koja obavlja "prljave poslove" i kojoj je na čelu Darko Kraljević, a spomenuo je i "Džokere", kojima je zapovjedao Anto Furundžija. Dugalić je McLoudu dao neki dokument, potvrdu kojom se muslimanski stan u Vitezu dodjeljuje pripadniku postrojbe "Vitezova". Potvrda u zaglavlju ima natpis "Vitezovi", a potpisao ju je pukovnik Darko Kraljević. Svjedok je ispričao i sadržaj razgovora s viteškim gradonačelnikom Ivicom Šantićem te Perom Skopljakom, za kojeg tvrdi da mu je predstavljen kao načelnik policije. Šantić i Skopljak također su bili optuženi u istoj optužnici kao i Blaškić, ali su nedavno pušteni iz pritvora zbog pomanjkanja dokaza. Šantić je, po McLaudovu kazivanju, rekao da su Muslimani napali Hrvate, koji su se uspjeli organizirati i obraniti. Rekao je da međunarodna zajednica mora napraviti tampon-zonu između Hrvata i Muslimana, da se zenički Hrvati trebaju preseliti u Vitez, a Muslimani iz Viteza u Zenicu i "onda ćemo imati demokraciju". Šantić je inzistirao da to nije etničko čišćenje, rekao je svjedok. Šantić je tijekom razgovora dao McLoudu i nacrt dokumenta za stabiliziranje stanja u Lašvanskoj dolini. Riječ je o prijedlogu zajedničke izjave naslovljenu zeničkome gradonačelniku Besimu Spahiću, u kojemu se kaže da hrvatsko-muslimanski sukob nije izraz želje dvaju naroda, već da su ga izazvali Srbi. Ističe se da treba uspostaviti mir, provesti istragu, pomoći izbjeglicama, da civilna policija suzbije neregularne postrojbe te da što prije treba provesti Vance-Owenov plan. Gradonačelnik Spahić je odgovorio na taj prijedlog i zatražio da se u nj uvrste promjene kojima bi se priznale činjenice. Zatražio je da istragu provede neutralna strana i da se prizna da ono što se dogodilo nisu učinile neregularne, već regularne snage HVO-a i da se prizna zločin u Ahmićima, Donjoj Večerskoj i Gaćicama. Govoreći o zeničkom gradonačelniku Spahiću, McLoud je rekao da je riječ o čovjeku koji se razumno pokušavao zauzeti za normalizaciju stanja. "Priznao mi je da je bilo nekih iizgreda s muslimanske strane na zeničkome području, da su neke hrvatske kuće spaljene i da je velik broj Hrvata (oko 2000) otišao s područja zeničke općine, ali iz propagandnih razloga", rekao je svjedok. McLoud je razgovarao i s vjerskim predstavnicima obiju strana. Sastao se s dvojicom katoličkih svećenika iz okolice Zenice, s fra Stjepanom i fra Božom. Fra Stjepan mu je rekao da je velik broj njegovih župljana napustio svoje kuće, ali da se oni žele vratiti. Istaknuo je da ljudi nemaju povjerenja u Armiju BiH i pripadnike MUP-a, ali da sve strane rade korektno osim MOS-a (Muslimanske oružane snage). Župa fra Bože je bila nešto bliža crti sukoba, pa je on bio "nešto ekstremniji" od fra Stjepana, rekao je svjedok. Fra Božo je izjavio da u njegovoj župi ljude progone, pljačkaju, ubijaju i da je zapaljeno četrdesetak kuća, kako se ne bi mogli vratiti. Imam u Busovači, hodža Enver, ispričao je da su Muslimani u tom gradu izolirani, da nemaju primjerenu opskrbu namirnicama i da nema slobode kretanja bez posebnih dopusnica. "Imam mi je opisao borbe u selima sjeverno od Busovače i rekao da je i jedna i druga strana palila kuće, što nije pokušavao prikriti", rekao je svjedok. Svjedok je razgovarao i s policijskim predstavnicima u Busovači te posjetio vojni zatvor u Kaoniku pored Busovače, u kojemu je zapovjednik bio Zlatko Aleksovski. Preslušavanje svjedoka McLouda nastavit će se popodne. (Hina) sv sb 281521 MET jan 98