ICTY: NASTAVLJENO SUĐENJE BLAŠKIĆU

DEN HAAG, 19. siječnja (Hina) - Suđenje generalu Tihomiru Blaškiću pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) nastavljeno je u ponedjeljak poslije podne saslušanjem novog svjedoka optužbe.#L# Munib Kajmović, predsjednik Stranke demokratske akcije za općinu Vitez u vrijeme hrvatsko-muslimanskih sukoba, nije govorio kao svjedok događaja, nego kao svjedok-vještak o demografskim promjenama u općini Vitez od 1992. do 1995. godine, što je tema njegova magistarskog rada. Svjedok je završio studij povijesti na sveučilištu u Sarajevu, a nakon diplomiranja radio je u gimnaziji u Vitezu kao profesor povijesti. Godine 1994. upisao je postdiplomski studij na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i za magistarski rad prijavio temu o demografskim promjenama u općini Vitez nakon hrvatsko- muslimanskog sukoba. Kajmović je iznio statističke podatke do kojih je došao i prema kojima je došlo do velikog pomicanja muslimanskog stanovništva na prostoru općine Vitez, koja je prema popisu stanovništva iz 1991. godine imala nešto manje od 28.000 stanovnika, od čega 43 posto Hrvata, 41 posto Muslimana, pet posto Srba, a preostali dio otpada na manje nacionalne skupine. Nakon završetka hrvatsko-muslimanskog sukoba, 75 posto općinskog teritorija je pod nadzorom Armije BiH, a preostalih 25 posto pod nadzorom HVO-a. Hrvata je, prema Kajmovićevim podacima, na dijelu općine pod nadzorom HVO-a prije sukoba bilo 11.704 i činili su 60,2 posto stanovništva, a Muslimana 4.611 ili 20,12 posto. Nakon sukoba na tom prostoru je ostalo 80 Muslimana, dok se broj Hrvata povećao na 15.221 i danas čine 93, 38 posto stanovništva. S dijela općine pod nadzorom Armije BiH preseljeno je 946 Hrvata od 971 koliko ih je bilo prije sukoba. Krajem 1995. godine na tom području je živjelo 8.282 Muslimana (1991. bilo ih je 6.823), a Hrvata je ostalo 25. Muslimani u postocima krajem 1995. godine su na tom dijelu općine činili 95,92 posto stanovništva. Govoreći o uzrocima takvog pomicanja stanovništva, Kajmović je rekao da je to, kada su Muslimani u pitanju, "plod politike čiji je cilj i sredstavo bilo etničko čišćenje". S druge strane, za pomicanje Hrvata tvrdi da to nije bilo etničko čišćenje, već da su se oni preselili uslijed borbenih djelovanja. Prije početka protuispitivanja, Blaškićev branitelj Anto Nobilo iznio je primjedbu na postupak tužitelja, jer je Kajmović najavljen obrani kao svjedok prije nekoliko mjeseci, ali kao politički čelnik u Vitezu, a ne kao vještak. Upitan kojom je znanstvenom metodom došao do zaključka da su Muslimani "etnički očišćeni" s područja pod nadzorom HVO-a, a Hrvati su se s područja Armije BiH naprosto "preselili", Kajmović je rekao da se poslužio metodom interviewa s prognanim Muslimanima iz čega je zaključio da su oni prisilno morali napustiti to područje. Na pitanje je li takve interviewe radio s prognanim Hrvatima, Kajmović je odgovorio niječno, dodajući da "se zna da Armija BiH nije protjerivala stanovništvo", osim u pojedinačnim slučajevima. Odvjetnik Nobilo ga je upitao je li to vrijedilo i za Križančevo Selo i Buhine kuće, dva sela pokraj Viteza u kojima je ubijeno stotinjak Hrvata, Kajmović je rekao da ubijeni nisu bili "civili, nego bojovnici HVO-a". Svjedok nije znao odgovoriti koliko je muslimanskih izbjeglica iz drugih dijelova BiH došlo na područje općine Vitez, prije početka hrvatsko-muslimanskih sukoba, niti koliko je Hrvata došlo iz okolnih općina Travnika, Fojnice, Busovače i Zenice. Predsjedatelj sudskog vijeća Claude Jorda je rekao da je ovo svjedočenje neka vrsta političkog svjedočenja, a ne znanstvenog, jer svjedok koristi statističke podatke koji idu u prilog određenog stajališta. Stoga je najavio da će sudsko vijeće naknadno odlučiti hoće li zatražiti da se magistarski rad svjedoka preda sudu i obrani, kako bi ona mogla dati protuodgovor. Suđenje generalu Blaškiću nastavlja se u utorak poslije podne. (Hina) sv sb 192038 MET jan 98