NJEMAČKA - DIE WELT - 26. I. FRLEC: SLOVENIJA ŽELI IGRATI AKTIVNIJU ULOGU U BOSNI

BOSNI NJEMAČKA DIE WELT 26. I. 1998. Zapad bi u Bosni trebao "više slušati" "Slovenija namjerava ubuduće igrati aktivniju ulogu u procesu stabilizacije područja bivše Jugoslavije. U razgovoru za list slovenski ministar vanjskih poslova Boris Frlec izjavio je da njegova zemlja kao bivša jugoslavenska republika bolje od ostalih poznaje prilike u toj regiji, a i sama je zainteresirana da u čitavoj toj regiji, a u prvom redu u Bosni, zavlada mir. Doduše, proces napreduje sporije nego što se priželjkivalo 'ali ne bez opravdane nade u stabilizaciju', kazao je Frlec. On smatra da se bliži vrijeme kada će vojnu operaciju postupno trebati svesti na jaču policijsku nazočnost. Doduše, zapadne bi države po Frlecovu mišljenju trebali i 'nešto više slušati' kada je riječ o političkim problemima tri sukobljene strane u Bosni. Ključnim pitanjem za mirno rješenje Frlec je proglasio odnos prema bosanskim ratnim zločincima. On smatra da je međunarodna zajednica 'moralno obvezna' izvesti te ljude pred sud. 'Ti ljudi ometaju miran razvoj u Bosni', upozorava on. Frlec, koji je u Bonnu razgovarao s njemačkim ministrom vanjskih poslova Klausom Kinkelom i s ministrom bez lisnice Fridrichom Bohlom, očitovao je određeno razočaranje njemačkom potporom naporima Slovenije da pristupi NATO-u. Njegova će se zemlja sada usredotočiti na prijem u NATO u sljedećem krugu, kazao je slovenski ministar vanjskih poslova. 'Doduše, meni bi bilo draže kada u tom kontekstu ne bismo govorili o drugom krugu već o drugoj polovini prvog kruga', kazao je Frlec. Ne treba zaboraviti da Slovenija spada među pet država kojima je Europska unija dala zeleno svjetlo za pregovore o prijemu. 'Nadamo se da će nas Njemačka pritom i dalje moralno i politički podupirati', izjavio je Frlec, koji je prvo dvije godine bio jugoslavenski a potom šest godina slovenski veleposlanik u Bonnu. Doduše, ključ za pristup EU i NATO-u leži 80 posto u rukama same Slovenije, priznao je Frlec, kazavši da je uvjeren da Slovenija može ispuniti katalog zahtjeva EU. U prvom redu valja prilagoditi zakonodavstvo, pravni sustav i javnu upravu standardima EU, tumači on. 'Samo ove godine moramo prevesti 80 tisuća stranica materijala o europskom zakonodavstvu i uskladiti ih s našim zakonodavstvom. To je ogromna zadaća', ističe Frlec. Kapital koji Slovenija može donijeti u EU sastoji se od '2 milijuna marljivih ljudi i od tržišta, orijentiranog na izvoz', napominje slovenski ministar vanjskih poslova, dodajući da Slovenija već danas izvozi 70 posto svojih proizvoda, od čega 70 posto u zemlje EU. Njegov osvrt na temu daljnjih inozemnih ulaganja bio je suzdržan: 'Nemamo ništa protiv, čak potičemo takve inicijative ako je riječ o ulaganju u našu proizvodnju. No, muče nas sasvim jasni strahovi, dodatno potpireni zbivanjima na financijskim tržištima u jugoistočnoj Aziji'. Trenutačno se inozemnim kapitalom financira izgradnja slovenske cestovne mreže, dodaje on. Uskoro će na međunarodnoj razini biti raspisan natječaj za nabavku helikoptera, namijenjenih slovenskim oružanim snagama. Osim toga, Slovenija po Frlecu želi izgraditi i još nekoliko hidrocentrala. 'Riječ je o povelikim poslovima za malu zemlju', naglasio je Frlec. Slovenski ministar vanjskih poslova očitovao je samopouzdanje i glede dva jedina bilateralna problema u njemačko-slovenskim odnosima, koje je općenito ocijenio 'krajnje pozitivnim': pitanje odštete za slovenske žrtve nacizma i rata može biti riješeno još 1998. g., a sporazum o ratnim grobovima čak već 'za nekoliko tjedana'", prenosi na kraju članka Karl-Ludwig Guensche. 270122 MET jan 98