VEČERNJI LIST-ISTARSKI 'Z-4'-KRUŠELJ-26-1

VEČERNJI LIST 26. I. 1998. Istarski 'Z-4' "Projekt 'Zemlja Istra' koji je u javnosti lansirao Ivan Pauletta", a koji je izazvao burne reakcije javnosti, analizira i komentira Željko Krušelj. On ga uspoređuje s drugim projektima koji su se, "ovisno o političkim prilikama", pojavljivali na hrvatskim prostorima i ocjenjuje kako je "takvo promišljanje hrvatske sadašnjosti i budućnosti tipično za 'internacionalističku' ljevicu, zasnovanu na poznatim marksističko-lenjinističkim dogmama, koja smisao svoje političke borbe pronalazi u negaciji nacionalnog fenomena, kriveći ga za raspad jugoslavenske države, a i za sve sadašnje hrvatske nevolje i probleme". Krušelj, glede projekta, drži da "posvemašnju zbrku povećava i činjenica da se u njemu nedosljedno miješaju elementi autonomaštva, kako je taj projekt formalno i imenovan, s tipičnim federalizmom, pa i konfederalizmom", što u nastavku objašnjava i piše: "Čini se da je Pauletti i njegovim istomišljenicima praktični uzor bio položaj Hrvatske unutar šesteročlane avnojevske federacije, uz pojedine elemente nekadašnjeg autonomnog statusa Vojvodine i Kosova unutar Srbije. Zato bi istarsko područje, unatoč tome što ima samo oko 200.000 stanovnika i što su apsolutna većina upravo Hrvati, imalo i gotovo iste one prerogative kao i jedna federalna jedinica. Raspon je to od samostalnih zakonodavnih i fiskalnih ovlasti, uključujući specifične 'financijske odnose', te posebne gospodarske i kulturne politike, pa do vlastite 'teritorijalne garde za civilnu zaštitu' i vlastite policije. Ono što nadmašuje i praksu nekadašnje federalne Hrvatske nije toliko isticanje posebne 'civilne zaštite' već zahtjev za potpunom 'demilitarizacijom Istre'. Takvu ovlast nekadašnje republike nisu imale, a i samo spominjanje te mogućnosti, primjerice, u poznatoj slovensko aferi oko lista 'Mladina', izazivalo je prijetnje uhićenjem zbog famoznog 'podrivanja ustavnog poretka'. Isti je slučaj inzistiranje na potpunoj samostalnosti u 'prekograničnoj suradnji' i 'usklađivanje graničnih režima s državama okruženja'. (...) To, sve u svemu, znači da bi Paulettina 'Zemlja Istra' po nekim svojim ovlastima bila u konfederalnim odnosima s vlastitom državom, što nikada nije bilo formalizirano glede odnosa federalne Hrvatske prema Jugoslaviji. Hrvatska je, ipak, izašla iz federacije kao međunarodno priznata država, pa mnogi s pravom strahuju da je inicijativa istarskih regionalista zapravo samo prijelazno rješenje u pokušaju osamostaljenja", napominje Krušelj i na kraju piše: "Ima još jedna zanimljiva usporedba. Kontaktna je skupina početkom 1995. godine izložila svoj plan 'Z-4', koji je zapravo značio legalizaciju 'srpske krajine'. Plan široke srpske autonomije zaprepastio je najširu javnost, a samo je vještim manevrima hrvatskih vlasti, kao i zahvaljujući gluposti kninskih 'državotvoraca', naposljetku odbačen. Sada je nešto slično, u nekim elementima čak i radikalnije, oblikovano u 'Zemlji Istri'. Kada će se kronično iznervirani Hrvati napokon moći posvetiti svom gospodarskom i socijalnom razvoju?" 260213 MET jan 98