VJESNIK-ČIČKOV 'DEMOKRATSKI KLJUČ'-ĆURIĆ-26-1

VJESNIK 26. I. 1998. Čičkov 'demokratski ključ' Govor što ga je Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a, održao kao jedan od četvorice ovogodišnjih dobitnika nagrade 'Dr. Bruno Kreisky' koja se dodjeljuje za osobita postignuća na području zaštite ljudskih prava, povod je osvrta Dražena Ćurića. "To što je bivši austrijski kancelar Bruno Kreisky ujedno i Židov, Čičak je iskoristio kao zgodan šlagvort kojim je htio zorno pokazati da Hrvatska još nije demokratska zemlja te kako treba zadovoljiti sasvim specifične uvjete da bi to postala. Čičak tvrdi kako činjenica da je jedan Židov bio izabran za predsjednika austrijske vlade govori o tome da je austrijsko društvo u svom demokratskom sazrijevanju kadro prepoznati poruke nedavne prošlosti. Prema njegovoj analogiji, Hrvatska će biti zrela i demokratična zemlja tek kada bude moguće da jedan Srbin ili nehrvat postane predsjednik Vlade,a da to nitko ne postavi kao problem ili kao pitanje", navodi Ćurić i potom komentira. Istaknuvši kako "kada se počne s pogrešnom premisom, onda i zaključak ne može biti dobar", Ćurić neshvatljivim drži da "Čičak povlači paralelu u odnosima Austrijanaca i Židova s odnosima Hrvata i Srba. Ako je već sukob između Hrvata i Srba morao uspoređivati s nekim događajima iz Drugog svjetskog rata, onda je trebao usporediti poslijeratne odnose između Francuske i Njemačke", ocjenjuje Ćurić i nastavlja: "Što bi se dogodilo da je odmah poslije rata neki zagovornik ljudskih prava izjavio kako će Francuska pokazati svoju demokratičnost tek onda kada Nijemac (autohtoni Nijemci žive u francuskim pokrajinama Alsaceu i Loreni) bude izabran za francuskog premijera? Dakako da se takvo što nitko ne bi usudio postaviti kao problem, a niti bi Francuzi to prihvatili kao mjerilo njihove demokratičnosti. Drugo, Čičak posredno optužuje i sumnjiči sve građane Hrvatske da nisu zreli i demokratični jer, eto, još nisu izabrali Srbina za premijera", ocjenjuje Ćurić i napominje kako Čičak prešućuju činjenicu "da se za sve funkcije mogu kandidirati svi građani Hrvatske (pa dakle i etnički Srbi), što znači da nema ustavnih ograničenja da Srbin jednoga dana bude predsjednik Vlade. Uz upit kako se Čičak nije sjetio da je "tijekom Domovinskog rata pripadnik srpske nacionalne manjine bio - potpredsjednik Sabora", Ćurić na kraju članka piše: "Napokon, Čičku kao da nije jasno da su Austrijanci prije svega, svoj izbor podesili želji da izabrana osoba dobro vodi Austriju, a ne zato da bi zadovoljila 'nacionalni ključ'". 260207 MET jan 98