FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

GS: SANACIJA BANAKA PRI KRAJU - OČEKUJE SE PRIVATIZACIJA

ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Prva faza sanacije četiriju velikih hrvatskih banaka, u koji je država uložila 420 milijuna kuna u gotovini i 2,5 milijarde kuna u obveznicama, uz četiri milijarde kuna obveza koje je preuzela od njih, završena je. Smatra se da su banke sada u fazi restrukturiranja, a postupak sanacije bit će završen privatizacijom, kad brigu o bankama u potpunosti preuzmu novi vlasnici dionica, istaknuo je direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DBA) Mladen Šunjić.
ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Prva faza sanacije četiriju velikih hrvatskih banaka, u koji je država uložila 420 milijuna kuna u gotovini i 2,5 milijarde kuna u obveznicama, uz četiri milijarde kuna obveza koje je preuzela od njih, završena je. Smatra se da su banke sada u fazi restrukturiranja, a postupak sanacije bit će završen privatizacijom, kad brigu o bankama u potpunosti preuzmu novi vlasnici dionica, istaknuo je direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DBA) Mladen Šunjić. #L# Postupak sanacije u ime države vodi DBA, koja je Zakonom o sanaciji banaka u prvoj fazi postupka - čišćenju bilanci i preuzimanju tzv. loših plasmana tih banaka, postala vlasnikom 89 posto dionica Privredne banke, 87 posto dionica Splitske, 75 posto dionica Riječke i 35 posto dionica Slavonske banke, kao i vlasničkog potrfelja u 56 tvrtki što u dionicama, što kao poslovne udjele. Ukupna nominalna vrijednost tog portfelja je 6,68 milijardi kuna, no njegova tržišna vrijednost ne može se procijeniti bez provjere na sekundarnom tržištu dionica - burzi. Pritom je više od pola, tj. 3,96 milijardi kuna nominalne vrijednosti dionica, rezervirano za kuponsku privatizaciju. Nakon postizanja knjigovodstvenog reda u bankama, slijedi druga faza - faza restrukturiranja u kojoj bi trebale uslijediti promjene u načinu poslovanja i unutarnjoj organizaciji banaka, najviše u segmentu kreditnog poslovanja. Kako je naglasio Mladen Šunjić, taj bi plan restrukturiranja trebao omogućiti bankama da nikad više ne dođu u situaciju koja zahtijeva sanaciju. Preko nadzornog odbora DBA kontrolira poslovanje banaka na način da za svaki plasman komitentu čija je zaduženost veća od pet posto jamstvenog kapitala odbor najprije treba dati suglasnost. Sanacija nije tekla jednako u svim bankama. Slavonska je banka d.d. prva zatražila sanaciju, koja je dobrovoljna - budući da potencijalni gubici banke nisu bili veći od 50 posto njezina kapitala, utvrđena posebnim sporazumom između DBA i banke. Tako je Agencija od banke otkupila obveznice za restrukturiranje gospodarstva kao i 35 posto dionica same banke. U Splitskoj i Riječkoj banci potencijalni su gubici bili veći od kapitala, i sanacija je provedena po sili zakona. Agencija je prvo pokrila gubitke koji su premašivali iznose kapitala, da bi uslijedila dokapitalizacija tih banaka, čime je DBA postala njihov stopostotni vlasnik. Agencija je u srpnju 1996. godine donijela odluku kojom su bivši dioničari banaka, najmanje 50 posto privatizirani, kategorizirani u rizičnu skupinu A i B, pod povoljnim uvjetima dobili priliku postati vlasnicima maksimalno 25 posto udjela. U Riječkoj su banci dioničari tu priliku i iskoristili, dok u Splitskoj nije bilo dovoljno zainteresiranih koji su ispunjavali postavljene kriterije. U portfelju DBA u drugoj su skupini dionice i udjeli u tvrtkama dobiveni procesom sanacije, a u trećoj rizična, teško naplativa potraživanja. Cilj Agencije je naplatiti što više takvih potraživanja uz utvrđenu politiku, plan i program upravljanja imovinom i pravila upravljanja rizičnim plasmanima, dionicama, udjelima i nekretninama. Agencija vlasnički portfelj namjerava prodavati putem javnog oglašavanja, i to u hotelskim i turističkim tvrtkama pojedinačno, dok će dionice banaka te osiguravajućih društava prodavati ili javnim oglašavanjem ili posredovanjem burze. Prema riječima Mladena Šunjića, država nema interesa zadržati dionice u svojem vlasništvu, no prodavat će ih oprezno kako bi prihod od prodaje bio što veći, čime se ujedno smanjuje državni trošak sanacije banaka. Takvo stajaluište opravdava i pozitivan rezultat testiranja probnog paketa dionica Riječke banke čija je tržišna cijena 230 posto nadmašila njihovu nominalnu vrijednost od 100 kuna. Također, postoji i interes stranih ulagača, ali još nema konkretnih ponuda osim u slučaju zanimanja Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) za Slavonsku banku, koja je još u razmatranju. Vijeće za strateške odluke (VSO) smatra da treba nastaviti postupak privatizacije banaka njihovom dokapitalizacijom i privlačenjem interesa velikih svjetskih banaka. Zakonom o sanaciji nije određen datum završetka postupka, no prema procjenama hrvatske Vlade, privatizacija bi trebala biti dovršena do kraja iduće godine. Ovog je tjedna održana Skupština Privredne banke Zagreb (PBZ) na kojoj je zaključeno da je prvi stupanj sanacije okončan budući da je nakon trogodišnjih gubitaka u prošloj godini banka bilježila rast bilance, kredtinog portfelja i depozita. U rujnu lani, dobit je iznosila 15,7 milijuna kuna. S kozultantskom kućom Bank of Ireland razrađen je prvi modul programa za restrukturiranje, za koji se očekuje da će trajati godinu i pol. U tom razdoblju PBZ bi trebala procijeniti svoju poziciju u srednjoj Europi u idućem desetljeću, te obaviti prvi zadatak u tom smjeru-privatizaciju bar 25 posto sadašnjeg vlasničkog portfelja gdje će interes zasigurno naći strateški investitori, kao i mali dioničari. DBA je u skladu s tržišnom orijentacijom gdje zdravi ostaju, a loši propadaju, polovicom prošle godine donijela i Pravilnik o osiguranju štednih uloga, koji su banke prihvatile. Početkom ove godine je u punom smislu i zaživjelo osiguranje štednih uloga do 30.000 kuna, nakon što je DBA objavila listu sigurnih banka i štedionica. Naime, one koje se nalaze na tom popisu, svojim su štedišama uplativši premiju fondu DBA za osiguranje štednih uloga, osigurale povrat uloga do 30.000 kuna u slučaju da neka banka ili štedionica propadne i ode u stečaj. Mladen Šunjić napominje da štedno-kreditne zadruge još uvijek nisu svoje poslovanje adekvatno uskladile sa zakonom, pa tako ni osigurale štedne uloge svojih klijenata. (Hina) sm vl 231132 MET jan 98

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙