ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Prva faza sanacije četiriju velikih hrvatskih banaka, u koji je država uložila 420 milijuna kuna u gotovini i 2,5 milijarde kuna u obveznicama, uz četiri milijarde kuna obveza koje je preuzela od njih,
završena je. Smatra se da su banke sada u fazi restrukturiranja, a postupak sanacije bit će završen privatizacijom, kad brigu o bankama u potpunosti preuzmu novi vlasnici dionica, istaknuo je direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DBA) Mladen Šunjić.
ZAGREB, 23. siječnja (Hina) - Prva faza sanacije četiriju velikih
hrvatskih banaka, u koji je država uložila 420 milijuna kuna u
gotovini i 2,5 milijarde kuna u obveznicama, uz četiri milijarde kuna
obveza koje je preuzela od njih, završena je. Smatra se da su banke
sada u fazi restrukturiranja, a postupak sanacije bit će završen
privatizacijom, kad brigu o bankama u potpunosti preuzmu novi vlasnici
dionica, istaknuo je direktor Državne agencije za osiguranje štednih
uloga i sanaciju banaka (DBA) Mladen Šunjić. #L#
Postupak sanacije u ime države vodi DBA, koja je Zakonom o sanaciji
banaka u prvoj fazi postupka - čišćenju bilanci i preuzimanju tzv. loših
plasmana tih banaka, postala vlasnikom 89 posto dionica Privredne
banke, 87 posto dionica Splitske, 75 posto dionica Riječke i 35 posto
dionica Slavonske banke, kao i vlasničkog potrfelja u 56 tvrtki što u
dionicama, što kao poslovne udjele. Ukupna nominalna vrijednost tog
portfelja je 6,68 milijardi kuna, no njegova tržišna vrijednost ne
može se procijeniti bez provjere na sekundarnom tržištu dionica -
burzi. Pritom je više od pola, tj. 3,96 milijardi kuna nominalne
vrijednosti dionica, rezervirano za kuponsku privatizaciju.
Nakon postizanja knjigovodstvenog reda u bankama, slijedi druga faza
- faza restrukturiranja u kojoj bi trebale uslijediti promjene u
načinu poslovanja i unutarnjoj organizaciji banaka, najviše u segmentu
kreditnog poslovanja. Kako je naglasio Mladen Šunjić, taj bi plan
restrukturiranja trebao omogućiti bankama da nikad više ne dođu u
situaciju koja zahtijeva sanaciju. Preko nadzornog odbora DBA
kontrolira poslovanje banaka na način da za svaki plasman komitentu
čija je zaduženost veća od pet posto jamstvenog kapitala odbor
najprije treba dati suglasnost.
Sanacija nije tekla jednako u svim bankama. Slavonska je banka d.d.
prva zatražila sanaciju, koja je dobrovoljna - budući da potencijalni
gubici banke nisu bili veći od 50 posto njezina kapitala, utvrđena
posebnim sporazumom između DBA i banke. Tako je Agencija od banke
otkupila obveznice za restrukturiranje gospodarstva kao i 35 posto
dionica same banke.
U Splitskoj i Riječkoj banci potencijalni su gubici bili veći od
kapitala, i sanacija je provedena po sili zakona. Agencija je prvo
pokrila gubitke koji su premašivali iznose kapitala, da bi uslijedila
dokapitalizacija tih banaka, čime je DBA postala njihov stopostotni
vlasnik.
Agencija je u srpnju 1996. godine donijela odluku kojom su bivši
dioničari banaka, najmanje 50 posto privatizirani, kategorizirani u
rizičnu skupinu A i B, pod povoljnim uvjetima dobili priliku postati
vlasnicima maksimalno 25 posto udjela.
U Riječkoj su banci dioničari tu priliku i iskoristili, dok u
Splitskoj nije bilo dovoljno zainteresiranih koji su ispunjavali
postavljene kriterije.
U portfelju DBA u drugoj su skupini dionice i udjeli u tvrtkama
dobiveni procesom sanacije, a u trećoj rizična, teško naplativa
potraživanja. Cilj Agencije je naplatiti što više takvih potraživanja
uz utvrđenu politiku, plan i program upravljanja imovinom i pravila
upravljanja rizičnim plasmanima, dionicama, udjelima i nekretninama.
Agencija vlasnički portfelj namjerava prodavati putem javnog
oglašavanja, i to u hotelskim i turističkim tvrtkama pojedinačno, dok
će dionice banaka te osiguravajućih društava prodavati ili javnim
oglašavanjem ili posredovanjem burze.
Prema riječima Mladena Šunjića, država nema interesa zadržati dionice
u svojem vlasništvu, no prodavat će ih oprezno kako bi prihod od
prodaje bio što veći, čime se ujedno smanjuje državni trošak sanacije
banaka.
Takvo stajaluište opravdava i pozitivan rezultat testiranja probnog
paketa dionica Riječke banke čija je tržišna cijena 230 posto
nadmašila njihovu nominalnu vrijednost od 100 kuna. Također, postoji i
interes stranih ulagača, ali još nema konkretnih ponuda osim u slučaju
zanimanja Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) za Slavonsku
banku, koja je još u razmatranju.
Vijeće za strateške odluke (VSO) smatra da treba nastaviti postupak
privatizacije banaka njihovom dokapitalizacijom i privlačenjem
interesa velikih svjetskih banaka. Zakonom o sanaciji nije određen
datum završetka postupka, no prema procjenama hrvatske Vlade,
privatizacija bi trebala biti dovršena do kraja iduće godine.
Ovog je tjedna održana Skupština Privredne banke Zagreb (PBZ) na
kojoj je zaključeno da je prvi stupanj sanacije okončan budući da je
nakon trogodišnjih gubitaka u prošloj godini banka bilježila rast
bilance, kredtinog portfelja i depozita. U rujnu lani, dobit je iznosila
15,7 milijuna kuna.
S kozultantskom kućom Bank of Ireland razrađen je prvi modul programa
za restrukturiranje, za koji se očekuje da će trajati godinu i pol. U
tom razdoblju PBZ bi trebala procijeniti svoju poziciju u srednjoj
Europi u idućem desetljeću, te obaviti prvi zadatak u tom
smjeru-privatizaciju bar 25 posto sadašnjeg vlasničkog portfelja gdje
će interes zasigurno naći strateški investitori, kao i mali dioničari.
DBA je u skladu s tržišnom orijentacijom gdje zdravi ostaju, a loši
propadaju, polovicom prošle godine donijela i Pravilnik o osiguranju
štednih uloga, koji su banke prihvatile. Početkom ove godine je u
punom smislu i zaživjelo osiguranje štednih uloga do 30.000 kuna,
nakon što je DBA objavila listu sigurnih banka i štedionica.
Naime, one koje se nalaze na tom popisu, svojim su štedišama
uplativši premiju fondu DBA za osiguranje štednih uloga, osigurale
povrat uloga do 30.000 kuna u slučaju da neka banka ili štedionica
propadne i ode u stečaj. Mladen Šunjić napominje da štedno-kreditne
zadruge još uvijek nisu svoje poslovanje adekvatno uskladile sa
zakonom, pa tako ni osigurale štedne uloge svojih klijenata.
(Hina) sm vl
231132 MET jan 98