ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Nakon nešto više od 13 mjeseci uspješno je okončana prva faza sanacije Privredne banke Zagreb d.d., a pred novom upravom, koja bi uskoro trebalo biti izabrana, zadatak je da obavi temeljito
restrukturiranje Banke, istaknuto je na današnjoj Skupštini dioničara Privredne banke Zagreb d.d.. Tu su ocjenu iznijeli i potpredsjednik Vlade i ministar financija Borislav Škegro i guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb, gostujući na konferenciji za novinare, održanoj nakon zatvorene sjednice Nadzornog odbora čije je članove izabrala Skupština.
ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Nakon nešto više od 13 mjeseci
uspješno je okončana prva faza sanacije Privredne banke Zagreb
d.d., a pred novom upravom, koja bi uskoro trebalo biti izabrana,
zadatak je da obavi temeljito restrukturiranje Banke, istaknuto je
na današnjoj Skupštini dioničara Privredne banke Zagreb d.d.. Tu su
ocjenu iznijeli i potpredsjednik Vlade i ministar financija
Borislav Škegro i guverner Hrvatske narodne banke Marko Škreb,
gostujući na konferenciji za novinare, održanoj nakon zatvorene
sjednice Nadzornog odbora čije je članove izabrala Skupština.#L#
"Današnji dan vrlo je značajan za hrvatsko bankarstvo, jer je
otvorena nova etapa sanacije i restrukturiranja jedne od najvećih
hrvatskih banaka", kazao je Škreb. Nakon oporavka pred Bankom je
dugotrajan put restrukturiranja, a u tom je kontekstu Škreb posebno
izdvojio potrebu smanjenja troškova. Guverner središnje banke
izrazio je i želju da PBZ bude ugledna srednjeeuropska banka.
"Hrvatska je država odlukom o sanaciji PBZ-a uložila i uložit će
velik novac, ali postala je i njen većinski vlasnik", istaknuo je
Škegro. Ocijenio je da su ukupni efekti prve faze vrlo pozitivni, te
ustvrdio kako je "napravljen dobar plan restrukturiranja koji se
jednostavno mora provesti". Sljedećim je pak korakom Škegro
označio postupnu privatizaciju PBZ-a, gdje bi želio za nekoliko
godina "vidjeti puno malih dioničara koji očekuju uspješne
rezultate i dividendu". Po Škegrinim riječima, postoje planovi
privatizacije četiriju banaka u kojima je, nakon sanacije, država
većinski vlasnik, a od pojedinosti iznio je da bi se privatiziralo
oko 25 posto vlasničkog portfelja, uz otvorenost prema strateškim
investitorima, ali i malim dioničarima.
Na današnjoj sjednici Skupština dioničara PBZ-a prihvatila je
Izvješće o provođenju sanacije i restrukturiranja PBZ-a koje je
podnio Ivan Tešija, osoba ovlaštena za rukovođenje i zastupanje
PBZ-a u postupku sanacije. Vlada je odluku o sanaciji donijela 17.
prosinca 1996., a rezultati nakon prve godine sanacije pokazuju
uzlazni trend svih osnovnih pokazatelja uspješnosti poslovanja,
istaknuo je Tešija. Potkrijepio je to nizom podataka uz ostalo da je
Banka, nakon tri godine poslovanja s gubitkom, prvih devet mjeseci
prošle godine završila s dobiti od 15,7 milijuna kuna, te da je
koeficijent adekvatnosti kapitala krajem listopada 1997. iznosio
12,08 posto.
Plan restrukturiranja PBZ-a izrađen je u suradnji s konzultantskom
kućom Bank of Ireland & Glendale Services, a sačinjava ga deset
podprojekata koji se odnose na pojedine poslovne funkcije Banke,
primjerice poslovanje sa stanovništvom, upravljanje rizicima,
kreditna politika i drugo. "Prema ugovoru program bi trebao trajati
oko godinu i pol dana, za koje vrijeme se planira značajno
unaprjeđenje učinkovitosti poslovanja, redizajna organizacije,
izobrazba kadrova, razvitak i ponuda novih proizvoda i usluga",
rekao je uz ostalo Tešija.
Skupština je donijela i odluku o razrješenju Tešije kao osobe
ovlaštene za rukovođenje i zastupanje PBZ u postupku sanacije, ali
će on do izbora nove uprave, a to bi, po Škegrinim riječima, trebalo
uslijediti u narednih par dana, obavljati tu dužnost.
Skupština dioničara donijela je i odluku o emisiji zamjenskih
dionica u vrijednosti 1,666 milijardi kuna (koliki je iznos
temeljnog kapitala), od čega će 1,4 milijarde, koliki je iznos
dokapitalizacije, biti usmjereno Državnoj agenciji za osiguranje
štednih uloga i sanaciju banaka. Izrabrano je i pet članova
Nadzornog odbora, koji su na zatvorenoj sjednici za predsjenika
izabrali direktora Državne agencije Mladena Šunjića.
(Hina) bn mć
201652 MET jan 98