USKORO ZAKON O PRAVIMA I OBVEZAMA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA

ZAGREB, 21. siječnja (Hina) - Prava i obveze državnih dužnosnika, njihova primanja, uvjeti za odlazak u mirovinu, članstvo u nadzornim odborima kao i smještaj čelnih ljudi zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti u službene rezidencije, uz ostalo je ugrađeno u tekst prijedloga zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika na kojemu Hrvatska vlada radi već nekoliko mjeseci. Na sadržaju budućega zakona, kojeg je premijer Zlatko Mateša prvi puta javno najavio potkraj prošle godine, radilo se gotovo svakodnevno, a kako se saznaje iz Vladinih izvora uskoro bi trebao i na dnevni red jedne od sljedećih Vladinih sjednica. #L# Namjera je predloženog zakona utvrditi sustav obnašanja dužnosti, te pripadajuće obveze i prava dužnosnika. On bi uz ostalo bio i podloga za utvrđivanje primanja dužnosnika, odnosno utvrđivanje njihovih plaća, a regulirao bi se i pitanje članstva u nadzornim odborima. Tako se predlaže da bi, primjerice, pojedini dužnosnici zbog funkcije koju obnašaju imali obvezu biti članovi nadzornih odbora, ali za to ne bi primali novčane naknade. Što se pak njihove osnovne plaće tiče, ona bi u odnosu na sadašnju trebala biti znatno veća. Članovima Vlade plaće bi određivao Predsjednik Republike, dok bi Hrvatski državni sabor utvrđivao plaće zastupnicima, članovima Ustavnog suda i Predsjedniku Republike. Sve bi te plaće trebale biti više nego sadašnje, ali zbog toga dužnosnici ne bi mogli imati drugih primanja. U zakonskom tekstu detaljno se navodi nespojivost državne dužnosti s privatnim vlasništvom trgovačkog društva, odnosno pojedinog gospodarskog subjekta, a razmatra se i mogućnost da čak i članovi uže obitelji dužnosnika ne bi smjeli biti vlasnici trgovačkog društva. Glede odlaska u mirovinu, za sve dužnosnike izjednačili bi se uvjeti, a kako se saznaje oni bi bili čak nešto stroži negoli su sadašnji, što znači da bi se dobna granica ili pak godine radnoga staža uvećale za pet godina. Naime, poznato je da, primjerice, zastupnici u Saboru imaju povoljnije uvjete za odlazak u mirovinu od drugih kategorija građana. Po uzoru na neke europske države, u prijedlogu zakona čelnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti imali bi pravo korištenja službenog rezidencijalnog smještaja za vrijeme obnašanja funkcije. Tako bi, primjerice, premijer, predsjednici Sabora i Ustavnoga suda za vrijeme obnašanja te dužnosti bili smješteni u rezidencije. Zakonom bi se reguliralo i primanje darova dužnosnika, pa bi tako svi darovi od oko 2000,00 kuna postali vlasništvom države. Prilikom stupanja na dužnost, izabrane ili imenovane osobe bile bi dužne nadležnom tijelu podnijeti izjavu o svom imovinskom stanju. Ukoliko bi zakon bio prihvaćen njime bi po prvi puta na cjelovit način bila regulirana prava i obveze državnih dužnosnika. Valja podsjetiti da je inicijativu, odnosno sličan prijedlog, potkraj 1996. u saborsku proceduru uputio Vladimir Šeks, a sličan su zakon u isto vrijeme Saboru podnijeli i zastupnici IDS-a. Dok je prijedlog zakona Vladimira Šeksa prošao kroz prvo saborsko čitanje, onaj IDS-ov nije dobio 'zeleno svjetlo'. No, kako po Poslovniku Zastupničkog doma od prvog do drugog saborskog čitanja ne smije proći više od šest mjeseci, prijedlog Vladimira Šeksa izgubio se negdje u saborskim ladicama. Tijekom tadašnje saborske rasprave zastupnici su predlagali Vladi izradu cjelovitoga zakona kojim bi se uredilo pitanje prava i obveza državnih dužnosnika. (Hina) sšh il 211555 MET jan 98