ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Aktivistice ženskih grupa Mreža multikulturalne pomoći i O-zona pomoć ženama u krizi podnijele su Ustavnom sudu prijedlog za ocjenom ustavnosti članka 102. i 188. Kaznenog zakona RH. Prijedlog je pokrenut
stoga što te odredbe "diskriminiraju žrtvu samo zato što je u bračnoj ili obiteljskoj zajednici s počiniteljem nasilja", istaknule su aktivistice ženskih grupa na današnjoj konferenciji za novinare.
ZAGREB, 20. siječnja (Hina) - Aktivistice ženskih grupa Mreža
multikulturalne pomoći i O-zona pomoć ženama u krizi podnijele su
Ustavnom sudu prijedlog za ocjenom ustavnosti članka 102. i 188.
Kaznenog zakona RH. Prijedlog je pokrenut stoga što te odredbe
"diskriminiraju žrtvu samo zato što je u bračnoj ili obiteljskoj
zajednici s počiniteljem nasilja", istaknule su aktivistice
ženskih grupa na današnjoj konferenciji za novinare. #L#
Naime, u oba se članka navodi da se u slučaju nanošenja tjelesnih
ozljeda i silovanja u obitelji, odnosno, bračnoj zajednici,
kazneni postupak pokreće povodom prijedloga oštećenoga a ne
slijedi po službenoj dužnosti, kao što je to slučaj kada počinitelj
nije u obiteljskoj ili bračnoj vezi.
Te su odredbe u suprotnosti s temeljnim načelima jer se različite
mjere progona temelje na vezi počinitelja i žrtve a ne na težini
djela, ističu Ivana Radić (Mreža multikulturalne pomoći) i
Katarina Vidović (O-zona). U obiteljskim i bračnim uvjetima ova
kaznena djela su trajnog karaktera jer je žrtva pod stalnim
nadzorom i prijetnjom nasilnika, upozoravaju aktivistice ženskih
grupa pojašnjavajući da takvi uvjeti otežavaju prijavu kaznenih
djela.
Odredbe zakona diskriminiraju žrtvu, koja je u najvećem broju
slučajeva žena ili dijete, kaže odvjetnica Dafinka Večerina
dodajući da ti članci zakona nisu u skladu sa Ustavom RH koji
garantira jednakost svih ljudi te stoga zaključuje da ih treba
izbrisati iz Kaznenog zakona.
Prijedlog za ocjenom ustanosti tih odredaba i zahtjev za njihovim
ukidanje upućen je Ustavnom sudu, nadležnim saborskim odborima i
drugim institucijama, rekle su aktivistice navodeći mogućnost
obraćanja europskom sudu za ljudska prava i drugim međunarodnim
institucijama ukoliko se navedene odredbe ne ukinu. Također, one
ističu da imamu svesrdnu potporu i drugih ženskih grupa.
(Hina) mb ds
201453 MET jan 98