DEN HAAG, 6. siječnja (Hina) - Predstavnik Tužiteljstva Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu (ICTY-a) zadužen za slučaj Zlatka Aleksovskog izložio je u utorak, prilikom otvaranja glavne rasprave za slučaj Aleksovski, glavne
elemente optužnice.
DEN HAAG, 6. siječnja (Hina) - Predstavnik Tužiteljstva
Međunarodnog suda za ratne zločine u Den Haagu (ICTY-a) zadužen za
slučaj Zlatka Aleksovskog izložio je u utorak, prilikom otvaranja
glavne rasprave za slučaj Aleksovski, glavne elemente
optužnice.#L#
Grant Niemann je kazao da je ovaj "sudski predmet nešto uži od
predmeta koje je ICTY dosad razmatrao i da se zločini možda čine
manje nečuveni", no ustvrdio je da će optužba moći dokazati sve
elemente optužnice.
U optužnici "Kordić i drugi" Zlatko Aleksovski se tereti u dvije
točke za teška kršenja Ženevskih konvencija (koje uključuju
nehumano postupanje i namjerno nanošenje patnji i povreda) te u
jednoj točci za kršenje ratnog prava i običaja (povrede
dostojanstva osobe) koje su počinjene tijekom nezakonitih
postupaka prema muslimanskim zatočenicima u zatvoru Kaonik u kojem
je Aleksovski bio zapovjednik od siječnja do svibnja 1993. godine.
Na istoj optužnici, podignutoj 10. studenog 1995. godine, nalazili
su se i Tihomir Blaškić, protiv koga je u međuvremenu načinjena
zasebna optužnica, potom Ivan Šantić i Pero Skopljak koji su 19.
prosinca oslobođeni zbog nemogućnosti da se optužbe protiv njih
dokažu. Preostali optuženi u toj optužnici su Dario Kordić i Mario
Čerkez.
Zlatku Aleksovskom sudi se odvojeno od ostalih optuženika budući da
on već dugo čeka na suđenje, od 28. travnja 1997. godine on se nalazi
u pritvoru ICTY-a.
Grant Niemann je kazao da će svjedočenja pokrivati događaje na
području općina Busovača, Vitez i Zenica. Nekoliko stotina
Muslimana je iz sela Jelinak, Strane, Lončari i Skradno dovođeno u
Kaonik, bivšu kasarnu JNA, kazao je tužitelj, gdje se s njima
nehumano postupalo, nisu imali dovoljno hrane, lijekova,
pokrivača, bili su psihički i fizički zastrašivani, odvođeni na
kopanje rovova za HVO, korišteni kao živi štitovi, a neki su bili i
nasmrt pretučeni ili ustrijeljeni, rekao je on.
Aleksovski se trebao držati odredbi, prava i običaja ratovanja te
poštivati Ženevske konvencije koje su mu bile poznate, zaključio je
Niemann optuživši Aleksovskog da je osobno i u dogovoru planirao,
poticao i zapovijedao te na druge načine sudjelovao u nezakonitom
postupanju sa zatvorenicima, te da kao zapovjednik nije spriječio
da se zločini počine. Čak i da Aleksovski nije znao za neka
zlostavljanja, u poziciji zapovjednika neznanje ga ne bi
oslobodilo odgovornosti, dodao je tužitelj. Niemann je također
ustvrdio da će moći dokazati da je Aleksovski i sam sudjelovao u
nekim zlostavljanjima.
Tužitelj je, međutim, priznao da je Aleksovski pokazao određenu
brigu za zatvorenike, da je nekima osigurao lijekove, i da se može
kazati da je u drugim zatvorima bilo gore. Niemann je dometnuo da i
ako je Aleksovski izdavao naredbe za poštivanje Ženevskih
konvencija, on nije osigurao njihovo provođenje.
On je opširno govorio o pitanju međunarodnog oružanog sukoba budući
da se optužbe o kršenju Ženevskih konvencija tiču takvih sukoba.
"Dokazat ćemo da je u to vrijeme postojao međunarodni oružani sukob
između BiH i Hrvatske te da su zatočenici u Kaoniku bili, prema
konvencijama, zaštićene osobe povezane s bosanskom stranom, a
počinitelji su bili vezani uz drugu stranu u međunarodnom sukobu,
odnosno za vlasti bosanskih Hrvata pod kontrolom Hrvatske", rekao
je tužitelj.
Ugovorne strane pri potpisivanju Ženevskih konvencija mogu biti
međunarodno priznate države, kao što su BiH i Hrvatska. Niemann je
kazao da preduvjet za primjenu tih konvencija ne mora biti službeno
proglašenje međudržavnog sukoba. On je dodao da će dokazati
međunarodnu prirodu sukoba u BiH i nazočnost HV-a u BiH u 1993. i
početkom 1994. godine "na koju ukazuju i razolucije i izjave Vijeća
sigurnosti UN-a."
"Izvršitelji i žrtve nekog konkretnog slučaja nisu morali svjesno
sudjelovati u međudržavnom sukobu, a dovoljno je da su u vezi sa
stranama koje se na nekom drugom području sukobljavaju", izjavio je
tužitelj.
Niemann je čak spomenuo i sličan slučaj povezivanja SAD s
kontrašima u Nikaragvi, ocjenjujući da se ne može povući paralela
između njihove povezanosti i političkih i vojnih veza HZ Herceg-
Bosne i Hrvatske, jer su one imale istu vladajuću stranku (HDZ),
građani HZHB su imali i hrvatsko državljanstvo, Hrvatska je
imenovala političko i vojno vodstvo HZHB-a i zastupala je u
pregovorima.
Hrvatska nije morala u potpunosti kontrolirati HVO da bi se
zahtijevala primjena Ženevskih konvencija, no morala je postojati
određena razina ovisnosti i kontrole, rekao je Niemann.
On je dodao da je prema Članku 3. zaštita civila neophodna čak i kad
se ne radi o međunarodnom sukobu, a, dodao je tužitelj, u Kaoniku su
se nalazili i civili.
Niemann drži da se Aleksovski kao stručnjak za zatvorske ustanove i
diplomirani sociolog ne može braniti tvrdnjama da je učinio sve što
je mogao da popravi uvjete u zatvoru te da nije morao ostati na toj
dužnosti ako se nije slagao s postupcima svojih podređenih.
Zlatko Aleksovski rođen je 8. siječnja 1960. godine u Pakracu,
osnovnu i srednju školu završio je u Zenici, a studij sociologije u
Sarajevu. Nakon studija radio je kao tajnik za informiranje u
tvornici "Vatrostalna" u Zenici, a od 1987. do 1993. godine bio
odgajatelj u KP domu Zenica.
Aleksovskog je 8. lipnja 1996. godine u Splitu uhitila hrvatska
policija, a 28. travnja 1997. godine predan je ICTY-u.
U utorak poslijepodne kraću uvodnu riječ održat će obrana Zlatka
Aleksovskog, a potom bi trebao biti izveden prvi svjedok optužbe.
(Hina) vb dh
061525 MET jan 98