NOVI LIST KOMENTIRA HRV. PODUNAVLJE

NOVI LIST 15. I. 1998. Hrvatska briga o Podunavlju Komentirajući početak pune cjelovitosti hrvatske države, Neven Šantić ocjenjuje kako je hrvatskoj vlasti "izuzetno stalo da se reintegracija Podunavlja nastavi i dokonča prema zamišljenom projektu. Riječ je o stanovitom 'oglednom vrtu', gdje hrvatska vlast mora dokazati sposobnost vladanja složenom političkom situacijom koja će zahtijevati suočavanja s velikim brojem izazova i njihovo rješavanje. Zato ne treba sumnjati u nakanu vlasti da se ozbiljno i ambiciozno posveti ovom problemu videći ga kao priliku za afirmaciju na međunarodnom planu." U nastavku Šantić međutim podsjeća da dokazivanje neće biti dostatno samo na tom mjestu jer "nastavak reintegracije Podunavlja tek je jedan od ispita koji polaže hrvatska vlast želi li zaslužiti 'europsku maturu'". Napokon, među zamkama reintegracije ističe onu "u moguće formaliziranom i površnom načinu rješavanja problema koji neće voditi dovoljno računa o 'istraumatiziranom ljudskom faktoru'. Već je sada vidljivo da je o suživotu i toleranciji lakše govoriti i teoretizirati nego ih prakticirati. Dobro je da je vlast reagirala na pojave nekontroliranog povratka i sankcionirala počinitelje izgreda, uključujući tu i pripadnike MUP-a, kao što vrijedi istaknuti zajedničko očitovanje političkog senzibiliteta lokalnih struktura HDZ-a i SSDS-a u pojedinim incidentnim situacijama. No, povratak prognanih i izbjeglih, kao i rješavanje problema onih koji bi se iz Podunavlja trebali iseliti, a izbjegli su iz nekog drugog područja , nastavit će se, štoviše, on će se morati ubrzati, i vlast će koliko god se trudila da se taj proces odvija postupno i kontrolirano, jednoga dana morati suočiti sa 'suživljenjem' ljudi opterećenih prošlošću, od kojih će mnogi i dalje sa sumnjom gledati one preko plota. Tu neće biti od pomoći kabinetski napuci i rješenja, već jedino terenski rad i konkretno rješavanje svakog uočenog problema, što je jedini put povratku međusobnog povjerenja. I, drugo, očekivati smanjenju napetosti u Podunavlju, a zanemariti ekonomski faktor više je nego iluzorno. Bude li se sve svelo na obećanja o 'boljem životu', u Podunavlju bi se unatoč izdašnosti tamošnje zemlje koja, nažalost, ipak ne može sve i prehraniti, mogla ponoviti situacija slična onoj iz krajeva oslobođenih nakon Oluje u kojima trenutno caruje pustoš i siromaštvo, a zbog nacionalne izmiješanosti i traume rata bio bi to okvir kao stvoren za novi val nasilja. Tko bi sebi mogao priuštiti taj 'luksuz'? - zaključuje Neven Šantić. 150049 MET jan 98