VEČERNJI LIST-NAKON UNTAES-A - ISPIT ZRELOSTI 13-1 VEČERNJI LIST-VIŠNJA STAREŠINA 13. 01. 98.

VEČERNJI LIST-VIŠNJA STAREŠINA 13. 01. 98. VEČERNJI LIST 13. I. 1998. Nakon UNTAES-a - ispit zrelosti "Danas je sasvim normalno da UNTAES odlazi iz hrvatskog Podunavlja, da je ono sastavni dio Republike Hrvatske, potpuno integrirano u njezin pravno-politički poredak. Još prije tri godine činilo se sasvim normalnim da Hrvatska neće nikad imati stvarnu vlast na tom području, svim rezolucijama Vijeća sigurnosti usprkos, te da će u najboljem slučaju Podunavlje formalno ostati dio Hrvatske, ali pod jakim utjecajem Beograda koji će njime de facto upravljati. Uz vojsku SR Jugoslavije na tom prostoru, uz potpuno izmijenjenu etničku sliku stanovništva, uz samoproglašenu 'RSK' u kninskoj krajini, na Baniji i Kordunu te u zapadnoj Slavoniji, uz neriješen rat u BiH, i barem po količini zauzetog teritorija u Hrvatskoj i Bosni, jaku gotovo veliku Srbiju, iz pregovaračke je perspektive bilo nemoguće sagledati kako se to Podunavlje može ponovno integrirati u Hrvatsku mirnim putem", piše Višnja Starešina u uvodu današnje kolumne 'Politički plićaci'. Napominje dalje kako bi tu sliku "bilo dobro zadržati u pamćenju i kada UNTAES ode", i to ne samo zato "što će u Podunavlju ostati misije OESS-a i UN-a koje će nadgledati provedbu reintegracije i programa nacionalnog pomirenja", već "zbog sebe, osobito kad je riječ o onima koji se bave politikom i utječu na njezinu provedbu. Odlazak UNTAES-a zapravo je ona granica iza koje bi u Hrvatskoj trebalo definitivno staviti točku na razdoblje 'demokracije na guranje' ili 'pravne države na guranje', koje se sastoje u stalnim sporenjima s međunarodnim predstavnicima i njihovim zahtjevima, a završavaju obično pokojom lekcijom i provedbom pod pritiskom. Dvosmjerni povratak prognanika i izbjeglica, ostvarenje uvjeta sigurnosti za sve građane, zaštita njihovih prava - postupci su koji mogu učvrstiti zrelost hrvatske države, postupno je udaljavati od Istoka i približavati Zapadu i s vremenom učiniti prisutnost međunarodnih misija suvišnom. Pokušaj izbjegavanja obveza i stalnog cjenkanja s međunarodnom zajednicom oko njihova izvršavanja mogu je samo još čvršće vezati uz sve nemirniju SR Jugoslaviju i još uvijek nedefiniranu BiH", objašnjava novinarka i kao primjer navodi Sloveniju koju su Europljani i SAD nastojali "po inerciji vezati uz ostale države bivše Jugoslavijie", ali se ona "svojim unutarnjim razvojem u skladu s europskim standardima i s njima usklađenom vanjskom politikom... uspjela postupno izdići iz tog kruga i sasvim približiti EU i NATO-u. U hrvatskom je slučaju to nešto složenije, ali ne i nemoguće. I svakako je mnogo izglednije nego što je još prije tri godine i za najveće optimiste bila - mirna reintegracija Podunavlja", zaključuje Višnja Starešina. 130006 MET jan 98