ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - "Osijek na obalama stoljeća" monografija je što su je danas u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu predstavili autori dr. Ive Mažuran i dr. Josip Vrbošić, a o knjizi su govorili i predsjednik Matice
hrvatske dr. Josip Bratulić, gradonačelnik Osijeka dr. Zlatko Kramarić te urednik monografije Ivan Plačko.
ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - "Osijek na obalama stoljeća"
monografija je što su je danas u prostorijama Matice hrvatske u
Zagrebu predstavili autori dr. Ive Mažuran i dr. Josip Vrbošić, a o
knjizi su govorili i predsjednik Matice hrvatske dr. Josip
Bratulić, gradonačelnik Osijeka dr. Zlatko Kramarić te urednik
monografije Ivan Plačko. #L#
Suizdavači su monografije osječki ogranak Matice hrvatske i
poduzeće Grafika d.d. Osijek, a knjiga sadrži 160 stranica i 150
ilustracija. Monografija je tiskana u dva "oblika", tj. tekst na
hrvatskomu jeziku u jednom je "obliku" preveden na engleski i
francuski jezik, dok je u drugome hrvatski tekst preveden na
njemački i talijanski jezik. Time smo, istaknuo je dr. Josip
Vrbošić, nastojali brojnim stranim gostima i prijateljima grada
Osijeka omogućiti upoznavanje osam stoljeća duge pisane povijesti
srednjoeuropskoga grada na rijeci Dravi.
Osijek nije samo najveći hrvatski grad na istoku naše domovine i
vrata Europe prema istoku i obrnuto, već je i grad duge i bogate
kulturne povijesti kojega resi najbogatija i najbolja secesija u
Hrvatskoj te brojnih ugledenih škola, među kojima je i osječka
gimnazija koja je "iznjedrila" dvojicu Nobelovaca - Lavoslava
Ružičku i Vladimira Preloga. U europskim je razmjerima, istaknuo je
dr. Ive Mažuran, Osijek jedinstven i po tomu što je cijeli grad kao
urbanistički prostor pretvoren u vojnu tvrđavu.
Iako je ovo slijedom treća monografija o Osijeku ona je, drži dr.
Mažuran, nova i drukčija jer bogatu i često bremenitu osječku
povijest prikazuju bez nametnutih ideoloških ograda. Također,
dometnuo je dr. Mažuran, monografija otvara i "Pandorinu kutiju"
surovih i dugo prešućivanih stranica gradske povijesti, kao što je
primjerice, istaknuo je, sudbina više od 3.000 osječkih Židova, te
katastrofa i pustošenje grada 1945. godine kao i dugo razdoblje
duhovne pustoši koja je uslijedila nakon Drugoga svjetskog rata.
Grad bi trebao, rečeno je, na pragu novoga tisućljeća konačno
"prijeći" i na lijevu obalu rijeke Drave. Da bi se to doista i
dogodilo, istaknuo je dr. Ive Mažuran, glavni bi hrvatski grad
trebao pokazati više osjećaja prema Osijeku koji je hrvatsku
metropolu, rekao je Mažuran, zadužio puno puta, ali u Zagrebu nije
naišao na puno razumijevanja.
(Hina) ip mć
091815 MET jan 98