NAJVAŽNIJI DOGAĐAJI U KULTURI OVE GODINE

ZAGREB, 29. prosinca (Hina) - Ovu je godinu obilježio veliki broj značajnih kulturnih događaja u Hrvatskoj - u izdavaštvu, likovnoj umjetnosti, glazbi, kazalištu, zaštiti spomenika kulture, muzejskoj i galerijskoj djelatnosti, filmu i drugim područjima kulture, istaknuo je u razgovoru za Hinu ministar kulture mr. Božo Biškupić.#L# Kao najznačajniji izdavački projekt u ovoj godini ministar Biškupić je izdvojio obimnu monografiju "Hrvati i Europa" - kultura, znanost i umjetnost od 7. do 12. stoljeća. To je prva u nizu od pet knjiga što su je zajednički izdali HAZU i nakladnik AGM i po Biškupićevim riječima, doprinosi prepoznavanju hrvatske uloge u Europi, unutar višestoljetne hrvatske državne opstojnosti. Sama knjiga otkriva jedinstveni duhovni prostor i pokazuje da Hrvatska nije bila samo stjecište i raskršće srednjoeuropske i mediteranske kulture, već da je i njeno izvorište dajući vrlo kreativan doprinos europskoj kulturi. Značajno mjesto, po njegovoj prosudbi, zauzima i knjiga povjesničara Tomislava Raukara "Hrvatsko srednjovjekovlje", zatim "Povijest hrvatske književnosti" Dubravka Jelčića, monografija "Figuracije u hrvatskom slikarstvu" Josipa Depola. Ministar je također podsjetio da se i ovogodišnji Mjesec knjige otvorio u Vukovaru čime je označen i povratak kulture u istočnu Slavoniju. Jedno od bitnih područja u kulturi u ovoj godini bilo je i djelovanje na području spomeničke baštine pri čemu ministar Biškupić izdvaja obnovu Eufrazijeve bazilike u Poreču i obnovu dijela jezgre Trogira, dodajući da su ta dva vrlo značajna spomenika kulture sredinom studenoga uvršteni na popis UNESCO-ove liste za zaštitu spomenika. U istočnom dijelu Hrvatske, napominje ministar Biškupić, krenulo se u obnovu dvorca Odescalchi u Iloku, zatim dvorca Eltz u Vukovaru, a od sakralnih spomenika spomenuo je obnovu župne crkve u Pakracu te obnovu crkve Svete Marije na Rabu. Na području likovne umjetnosti najvažnijim događajem u ovoj godini ministar kulture smatra otvorenje Zbirke sakralne umjetnosti u Zadru, jednog od četiri kapitalna objekta hrvatske kulture. Jedan je od velikih datuma u likovnoj umjetnosti u 1997. je i proslava 90. obljetnice Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, kao i velika izložba "Bidermajer u Hrvatskoj" priređena u Muzeju za umjetnost i obrt. Ta je izložba pokazala otvorenost Hrvatske prema Europi te ulogu domaćih majstora u umjetnosti bidermajera kao i doprinos majstora srednje Europe toga vremena i na koncu ona je pokazala ukus hrvatskih velikaških obitelji. Od monografskih izložaba naveo je izložbu Slavka Kopača u Klovićevim dvorima, za koju smatra da je jedan od najvažnijih međunarodnih projekata na planu likovnosti, zatim kvalitetan nastup Hrvatske na Venecijanskom bijenalu. Poznato je da je Hrvatsku ove godine predstavljao Dalibor Martinis, a dodatak je bila izložba "90 godina ALU" na Venecijanskom bijenalu. Ministar Biškupić je izdvojio i nekoliko monografskih izložaba poput onih Joba, Jordana, Koydla, Veže i Šiška. Izvan Zagreba spomenuo je zuzetni likovni događaj - donaciju Ivana Lackovića Croate Muzeju grada Đurđevca, koja broji više od tisuću radova hrvatskih i svjetskih umjetnika. Ministar Biškupić je sa zadovoljstvom istaknuo da je koncem ove godine otvoren i završni postav muzeja Mimara, zatim izložba "Sto godina hrvatskog dizajna", izložba "Secesija u Rijeci" u Modernoj galeriji, te izložbe dvojice kipara mlađe i srednje generacije Dalibora Stošića u Splitu i Kazimira Hrastea u Gliptoteci HAZU. Spomenuo je i održavanje 5. svjetskog trienala male keramike i 6. trienala hrvatskog kiparstva, u sklopu kojega je otvorena i posebna izložba Aleksandra Srneca, jednog od začetnika grupe EXAT 51. Za najznačajniji kazališni događaj u ovoj godini ministar Biškupić je izdvojio uprizorenje Čehovljeva djela "Ujak Vanja" u režiji Paola Magellia u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih u sjajnoj interpretaciji Zlatka Viteza u naslovnoj ulozi. Spomenuo je i baletnu predstavu "Don Quijote" L.Minkusa u izvedbi HNK iz Zagreba. Od glazbenih produkcija ministar je izdvojio sjajan nastup mezzosopranistice Dujne Vejzović u Hrvatskom glazbenom zavodu, potom koncert Ruže Pospiš-Baldani u Dominikanskoj crkvi u Dubrovniku, a zatim gostovanje slovenske umjetnice Marjane Lipovšek i slovačke, danas u svijetu vodeće, mezzosopranistice Edite Gruberove u dvorani Lisinski. Spomenuo je i gostovanje nekoliko europskih ansambala, a posebice filharmonije iz Leipziga. S područja filmskih ostvarenja ministar Biškupić je na prvo mjesto u ovoj godini stavio film "Mondo Bobo", mladog autora Gorana Rušinovića. Izrazio je zadovoljstvo da među mladim autorima vidi darovitu generaciju koja će, po njegovoj ocjeni, u idućem razdoblju moći ponijeti poteškoće te lijepe i dobre stvari filmske produkcije u Hrvatskoj. Za ovu godinu ministar je naglasio da je također bitno i donošenje Zakona o knjižnicama te Zakona o arhivima i arhivskoj građi. Naveo je da je u pripremi i zakon o muzejima i zakon o filmu, a da se radi i na pripremi zakona o zaštiti kulturne baštine. Na upit za što će se zalagati u idućoj godini, ministar Biškupić je kazao da će se truditi da se poboljša materijalni položaj umjetnika, a u programskom dijelu da će se zalagati za nastavak radova na zaštiti spomeničke baštine. Najavio je da će se Hrvatska već sredinom siječnja predstaviti u Rimu velikom izložbom antičkog stakla u hrvatskim muzejima. Također je istaknuo da će se u nastupajućoj godini zalagati za gostovanje hrvatskih glazbenika i ostalih umjetnika na međunarodnim manifestacijama. Dodao je da će se zalagati i za bogatije sadržaje hrvatskih ljetnih festivala, posebice onog u Dubrovniku, na kojemu će, kako je kazao, gostovati nekoliko izuzetnih orkestara kao što su Izraelska zatim Slovačka, Slovenska i Zagrebačka filharmonija te drugi vrsni solisti i ansambli što će ponovno vratiti sjaj toga, za nas, značajnog međunarodnog ljetnog festivala. (Hina) ta ds 291332 MET dec 97