ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - Na tržištima istočnoeuropskih zemalja posljednjih godina vlada sve veći interes za hrvatsku turističku ponudu, pa je samo u prošloj godini u Hrvatskoj porastao turistički promet, primjerice, s češkog
tržišta za 20 posto, a sa slovačkog gotovo 127 posto u odnosu na 1996. godinu. Turističke agencije procjenjuju da će se u ovoj godini nastaviti trend rasta dolazaka istočnoeuropskih turista, među kojima će, uz tradicionalne goste iz Češke i Slovačke, u Hrvatsku sve više pristizati Rusi, Ukrajinci i Mađari.
ZAGREB, 9. siječnja (Hina) - Na tržištima istočnoeuropskih zemalja
posljednjih godina vlada sve veći interes za hrvatsku turističku
ponudu, pa je samo u prošloj godini u Hrvatskoj porastao turistički
promet, primjerice, s češkog tržišta za 20 posto, a sa slovačkog
gotovo 127 posto u odnosu na 1996. godinu. Turističke agencije
procjenjuju da će se u ovoj godini nastaviti trend rasta dolazaka
istočnoeuropskih turista, među kojima će, uz tradicionalne goste iz
Češke i Slovačke, u Hrvatsku sve više pristizati Rusi, Ukrajinci i
Mađari. #L#
Prema podacima zagrebačke putničke agencije Generalturist, najveći su
izvanpansionski potrošači s tih tržišta Rusi, slijede Ukrajinci, a tek
onda češki, slovački, poljski i mađarski gosti. Rusi, pa i Ukrajinci
ponajviše koriste usluge transfera, izletničke usluge, vole skuplje
restorane, izlaske, zabave, ples, kupovine, a vrlo često i odlaske u
kazino.
Prosječan ruski gost troši uglavnom na dan više od 100 američkih
dolara na izvanpansionsku potrošnju. Teško je procijeniti njihovu
prosječnu dob, no, najčešće je riječ o poslovnim ljudima starosne dobi
od trideset do četrdeset godina.
O kolikom je tržištu riječ potvrđuju i podaci da se, primjerice, samo
u Moskvi, koja ima 11 milijuna stanovnika, više od 15 posto stanovnika
može slobodno nazvati "dolarskim milijunašima".
Ruski gosti najčešće odsjedaju u hotelima i traže da to budu oni s
pet zvjezdica. Međutim, zanima ih i smještaj u privatnim vilama. Takvi
gosti ne spremaju sami obroke, već vole izlaske u restorane i izlete.
Naravno, dolaze i tzv. prosječni gosti koji odsjedaju u hotelima
s dvije ili tri zvjezdice na bazi polupansiona, no i ta struktura
gostiju je vrlo zahtjevna jer dobro zna što za svoj novac mora
dobiti, a svoj odmor koristi za organizirane izlete, obilaske i
kupovinu.
Današnji ruski gosti uglavnom dolaze zrakoplovom i u Hrvatskoj ostaju
dva tjedna, a to vrijeme žele iskoristiti maksimalno za upoznavanje
zemlje koju su posjetili.
Tim marketinških stručnjaka Generalturista procjenjuje da će nam sve
više dolaziti gostiju upravo iz istočnoeuropskih zemalja. Hrvatski su
klimatski uvjeti dobri i u mjesecima izvan turističke špice, no
privući ih možemo samo zanimljivim i atraktivnim programima i
sadržajima.
U prijeratnim su godinama ruski i ukrajinski gosti dolazili uglavnom
na tzv. "sindikalni odmor" u organiziranim skupinama. Gosti iz ostalih
istočnoeuropskih zemalja kao skromni potrošači dolazili su najčešće
individualno, i to uglavnom u kampove ili privatne sobe. Proteklih
ratnih godina na odmor su nam dolazili gosti iz upravo tih zemalja i
oni su bili nositelji našeg turizma.
Po mišljenju stručnjaka iz zagrebačkog Instituta za turizam, ruski i
ukrajinski turisti imaju dobru izvanpansionsku potrošnju, ali je
njihov broj i ostvarena noćenja zasad marginalan u ukupnom broju
turista i ostvarenih noćenja u Hrvatskoj u lanjskoj i prethodnim
godinama. Naime, ruski su turisti u prvih devet prošlogodišnjih
mjeseci u ukupnom broju turista sudjelovali s 0,5 posto, a Ukrajinci s
0,04 posto. U 1996. godini Rusa je u ukupnom broju turista bilo 0,4
posto, a Ukrajinaca 0,1 posto.
Poljsko tržište značajnije je za promatranje na globalnoj razini, jer
su po podacima Instituta za turizam, Poljaci u 1996. godini u ukupnom
broju turista sudjelovali s 1,6 posto, a u lanjskoj godini s 2,9
posto. Od istočnoeuropskih turista, zanimljiviji su zasigurno i Česi,
Slovaci i Mađari, smatraju u tom institutu.
Rusko i ukrajinsko tržište preplavljeno je turističkim ponudama za
sve zemlje svijeta. Paket aranžmani su dostupni većini stanovništva i
masovno se putuje na odmor u inozemstvo. Rusima je Hrvatska poznata i
nova jer još uvijek pamte Jadran iz vremena kada je sama pomisao
odlaska u inozemstvo bila samo mašta. Oni rado dolaze u Hrvatsku, a
kolika će biti naša stvarna dobit od njihova dolaska i izvanpansionske
potrošnje ovisi i o našoj turističkoj ponudi.
(Hina) js splj
091147 MET jan 98