RFI 28. XII.TISAK

FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI 28. XII. 1999. Pregled tiska I danas se svi francuski dnevnici slažu o izboru glavne teme. Naime, stravična oluja koje je od nedjelje ujutro zahvatila najprije sjeverni, a zatim i južni dio Francuske, prouzročila je smrt najmanje 50 osoba i ranila više stotina osoba, što je rekord u proteklih stotinu godina. 'Ekološka i kulturna nesreća', naslovljava 'Le Figaro', koji punih pet stranica posvećuje katastrofi, dajući čitateljima podrobne opise porušenih objekta u Parizu i diljem Francuske. 172 kilometara na sat je zabilježena brzina vjetra u okolici Pariza. Oštećeni objekti, pokidano drveće, zapriječeni putovi i željeznički promet, i prekid električnih i telekomunikacijskih veza za oko 2 milijuna stanovnika, samo su neke od posljedica do sada neviđene oluje, stoji u bilanci 'Le Figaroa' koji također objavljuje fotografije zemljovida stradalih područja. Vremenske nepogode su i ove noći zahvatile jugozapadni dio Francuske. 'Oluja - drugi čin', naslov je 'Liberationa' koji donosi bilancu noćašnje oluje od osam žrtava i jedne nestale osobe. Vjetar je noćas puhao čak do 215 kilometara na sat. Samo u Parizu i pariškoj regiji pola šuma je uništeno, točnije 150 tisuća stabala je slomljeno, stoji na naslovnici 'Le Figaroa'. Versajski park bilježi sa 50 tisuća iskorijenjenih stabala štetu od 50 milijuna franaka. Neka su stabla ovdje bila posađena još u doba Napoleona, što je veliki gubitak za ekološko naslijeđe ove povijesne znamenitosti. Među pogođenim spomenicima Pariza navodi se Pantheon, popravak njegova krova se procjenjuje na 40 milijuna franaka. I sakristija Notre Dame se potpuno srušila. Prekid struje u brojnim područjima, prema francuskoj elektrodistribuciji, neće se vratiti u normalu nekoliko dana, što će otežati svakodnevnicu stotinama tisuća domova. Jučer je konačno na desetine tisuća putnika moglo iskoristiti promet, međutim meteorološkim nevremenima nema kraja jer su snježne padaline jučer otežale promet u sjeverozapadnom dijelu Francuske. Osim brojnim žrtava, oluja je nažalost povećala učinke naftne mrlje, koja se sada širi na više od deset kilometara zapadne obale. Opseg ekološke katastrofe dolazi do izražaja kada se zna da ima više od 12 tisuća ptica premazano mazutom, od kojih će tek vrlo mali broj preživjeti. Izuzetna snaga oluje, ali i pomicanje naftnih mrlja, dovode u sumnju djelotvornost francuskoga meteorološkog zavoda koji ih je, čini se, podcijenio, piše također 'Le Figaro'. Oni tvrde da je oluja povijesna iznimka i prava rijetkost za to područje. (...) Kako 'Le Monde', tako i 'Le Figaro' ističe kontroverze oko ponašanja i odgovornosti glavne mjerodavne osobe u ovim slučajevima - a to je ministrica za životnu sredinu Dominique Voynet, za koju list 'Le Figaro' tvrdi da je odgodila povratak s odmora, podcjenjujući veličinu katastrofe. 'Ukoliko je moja nazočnost potrebna, doći ću na teren, ali pojaviti se na licu mjesta s gumenim čizmama - ničemu ne služi', rekla je Voynet. S druge strane, predsjednik Jacques Chirac se nalazi u Maroku, a premijer Lionel Jospin u Egiptu.(...) Iako nezapamćena katastrofa pobuđuje najveću pozornost francuskog tiska, današnji 'Liberation' piše o velikom kulturnom događaju. Riječ je o otvaranju, nakon dvije godine renoviranja, kulturnog centra Georges Pompidou, odnosno Beaubourga. U velikom tekstu 'Liberation' najavljuje dugoočekivano otvaranje Beaubourga 1. siječnja. Centar je od otvaranja 1977. unio korjenite promjene u kulturu jer je prva ustanova u Francuskoj koja je razvila koncept suvremenosti. Novo izdanje ili ponovno rođenje, centar Pompidou nudi posjetiteljima raznovrsniju i racionalniju ponudu. List napominje da je centar prije zatvaranja primao čak 25 tisuća posjetitelja umjesto predviđenih 5 tisuća, i da je nužno bilo prilagoditi prostor potražnji. Centar je sada opremljen knjižnicom na dvije razine, s dvije tisuće mjesta i 350 tisuća primjeraka dokumentacije. Tu je i multimedijski prostor, velika zbirka suvremenih slikara, kinodvorana, butik dizajna i galerija. I uvodničar 'Liberationa' osvrće se na taj događaj, napominjući da je otvaranje centra osmislio sam tadašnji predsjednik Georges Pompidou već 1969. godine, i da su njegovim slijedom svi predsjednici željeli imati svoj hram kulture. Giscard u Orsayu, Mitterrand u Velikom Louvreu i Chirac u Branlyu. Međutim, najstarije izdanje se pokazalo najmodernijim, možda zbog toga što je njegov autor bio veći ljubitelj suvremene umjetnosti od drugih predsjednika. Beaubourg ostaje jedinstven, u njemu se susreću New York, Moskva i Berlin. Beaubourg teži brisanju granice između raznih disciplina i želi uskladiti umjetnost, arhitekturu, glazbu, literaturu, kinematografiju i dizajn, zaključuje 'Liberation'. (RFI)