FR-nevrijeme-Nepogode-Promet-Onečišćenje-Vlada FR-LE MONDE 28.12.NEVRIJEME I POLITIKA FRANCUSKALE MONDE28. XII. 1999.Politička nemoć"Već uhvaćena u koštac s crnim valom koji je onečistio dio atlantske obale, Francuska je u nedjelju
26. prosinca doživjela jednu od najstrašnijih oluja zabilježenih na njezinu području u posljednjih stotinu godina. Ujutro toga dana nakon Božića, zapadom, sjeverom i istokom zemlje prošla je oluja s obilježjima uragana koja je puhala brzinom od gotovo dvjesto kilometara na sat. Prizor je bio očajan. Trideset i jedna osoba je smrtno stradala. Štete su goleme: zapriječene ceste, stotine stanova i trgovina uništeno, zatvorene zrakoplovne luke, neuporabljive željezničke pruge, milijuni ljudi bez električne energije. Iščupano tisuće stabala i uništen dio nacionalne baštine.Francuska je zemlja koja je dosta pošteđena od prirodnih nepogoda. Nitko nema obraza da tu tužnu nedjelju ili naftu koja je iscurila s 'Erike' uspoređuje s tragedijom koju danas proživljava Venezuela. No za Heksagon je to bila povijesna oluja. Uprava, a napose civilna zaštita preuzele su u kušnji svoju dužnost. Zacijelo iznenađena i nedvojbeno preopterećena, ipak je bila spremna i mobilizirana. Baš
FRANCUSKA
LE MONDE
28. XII. 1999.
Politička nemoć
"Već uhvaćena u koštac s crnim valom koji je onečistio dio atlantske
obale, Francuska je u nedjelju 26. prosinca doživjela jednu od
najstrašnijih oluja zabilježenih na njezinu području u posljednjih
stotinu godina. Ujutro toga dana nakon Božića, zapadom, sjeverom i
istokom zemlje prošla je oluja s obilježjima uragana koja je puhala
brzinom od gotovo dvjesto kilometara na sat. Prizor je bio očajan.
Trideset i jedna osoba je smrtno stradala. Štete su goleme:
zapriječene ceste, stotine stanova i trgovina uništeno, zatvorene
zrakoplovne luke, neuporabljive željezničke pruge, milijuni ljudi
bez električne energije. Iščupano tisuće stabala i uništen dio
nacionalne baštine.
Francuska je zemlja koja je dosta pošteđena od prirodnih nepogoda.
Nitko nema obraza da tu tužnu nedjelju ili naftu koja je iscurila s
'Erike' uspoređuje s tragedijom koju danas proživljava Venezuela.
No za Heksagon je to bila povijesna oluja. Uprava, a napose civilna
zaštita preuzele su u kušnji svoju dužnost. Zacijelo iznenađena i
nedvojbeno preopterećena, ipak je bila spremna i mobilizirana. Baš
kao i ono što se naziva civilnim društvom, zajednicom koja se gotovo
sama od sebe oblikuje u trenucima kada treba pokazati solidarnost.
No nedostajao je jedan čimbenik: politika. Osim općinskih
zastupnika koji su izravno odgovorni građanima, politika nije bila
zastupljena, napose na najvišoj izvršnoj razini. U nedjelju
pitanje nije bilo: što čini vlada, već gdje je vlada? Jedini
zastupnik koji je krenuo u akciju bio je državni tajnik za
prekomorske zemlje Jean-Jack Queyranne, u ime ministra unutarnjih
poslova. Drugi koji je jedini, nešto prije, poduzeo mjere u
tragediji s 'Erikom' bio je Jean-Claude Gayssot, ministar za
uređenje i promet. Naprotiv, između svojih nezgoda na odmoru,
nespretnog podcjenjivanja crnoga vala i nepriličnih usporedaba s
nesrećama u svijetu, Dominique Voynet je politički zaglibila u
naftnoj mrlji kao da je, pošto je postala ministrica, zaboravila
obnoviteljsku političku poruku kojom se diče Zeleni.
Predsjednik Jacques Chirac bio je u Maroku; premijer Lionel Jospin
bio je u Egiptu. Nitko ne niječe njihovo pravo, pače dužnost da se
odmaraju. Nemoć nije u tome. Ona je u kolektivnoj slabosti
simboličnog djelovanja politike. Vlada očito ne može ništa
nepogodama. No kada ista kušnja ujedini zemlju, od politike se
očekuje da pokaže skrb, da surađuje, očekuje se pedagogija
solidarnosti i međusobne pomoći, spremnost da se radi na
zajedničkom dobru. U času kada globalizacija mijenja ulogu javne
moći, kada politika doživljava krizu povjerenja, kada sebična
briga za sebe prečesto ometa poziv zajednice, događaj je zahtijevao
političku nazočnost.
To je, sa zakašnjenjem, shvatio g. Jospin, skrativši svoj odmor",
piše u uvodniku lista.