ŠV 28. XII. NZZ:DOBRI IZGLEDI HR. OPORBE

ŠVICARSKA NEUE ZUERCHER ZEITUNG 28. XII. 1999. Dobri izgledi za hrvatsku oporbu "Trećega siječnja u Hrvatskoj će biti izabran novi sastav skupštine, a 24. siječnja bit će održani predsjednički izbori. Nakon smrti predsjednika Tuđmana svi znakovi upućuju na preokret: svi pokazatelji upućuju na zaključak da će Hrvatska demokratska zajednica, odlučujuća politička snaga u razdoblju od 1990., izgubiti svoju apsolutnu većinu te da će ujedinjena oporba dobiti većinu mjesta u Zastupničkom domu Sabora. Oporba se udružila u dva predizborna saveza koji su i međusobno labavo povezani. Glavnu riječ ima koalicija lijevoga centra koju čine Račanovi socijaldemokrati i Budišini socijalliberali; spomenute dvije stranke nastupaju na izborima sa zajedničkim listama. Njima uz bok stoji i koalicija centra koju čine četiri stranke pod vodstvom seljačke stranke. Za zastupnički dom kandidira 4006 kandidata na 55 stranačkih lista odnosno u statusu neovisnih kandidata. Bit će izabran i novi sastav Županijskog doma, ali on igra podređenu ulogu u hrvatskom političkom životu. Zastupnički mandat traje četiri godine, a predizbornu borbu tjednima je zasjenjivala i blokirala dugotrajna bolest i napokon smrt predsjednika Tuđmana. Teško je procijeniti kako će taj događaj utjecati na oblikovanje mišljenja građana. S jedne je strane smrt utemeljitelja države izazvala kratkotrajno rasplamsavanje nacionalnoga patosa, čime se HDZ uspio okoristiti. S druge je pak strane HDZ zajedno s Tuđmanom izgubio svoju glavu i svoju dušu. Na prošlim izborima mnogi su glasovali za Tuđmana jer su mu vjerovali. No, ti birači neće automatski glasovati za aparat i sustav koji je u velikoj mjeri diskreditiran korupcijom i lošim gospodarenjem, iako se i dalje hvali uz pomoć Tuđmanove slike. Naprotiv, proteklih je mjeseci sve više ljudi stjecalo uvjerenje da je taj sustav odveo zemlju u slijepu ulicu, političku stagnaciju i gospodarsku krizu. Dvije vodeće oporbene stranke brzo su reagirale na novo stanje. Predstavile su svoje kandidate za predsjedničku i premijersku dužnost - Budišu i Račana - i program vladanja s donekle jasnim ciljevima. Pod geslom 'Glasujte za promjene' obećaju smanjenje poreza i državnih izdataka i transparentnost u poslovanju vlade. HDZ je krenuo njihovim stopama sa sličnim programom, priznajući da je u prošlosti griješio i obećajući poboljšanje u budućnosti. Kao mogućega kandidata za premijersku dužnost HDZ je spomenuo Nikicu Valentića; naime, on je za vrijeme rata učinio stabilnom hrvatsku privredu, koja je tada klizila prema visokoj inflaciju. Neuobičajeni datum izbora izabran je zato što za vrijeme blagdana mnogi Hrvati iz inozemstva borave u Hrvatskoj, u posjetu rodbini. Naime, po općoj pretpostavci, Hrvati iz inozemstva podupiru Hrvatsku demokratsku zajednicu koja je na vlasti od 1990. a sada se opravdano osjeća ugroženom te nastoji mobilizirati što više glasova. Izbori će biti održani u skladu s novim izbornim zakonom koji je donesen tek krajem listopada i obuhvaća nekoliko preporuka OESS-a. Osnovano je deset izbornih jedinica koje obuhvaćaju po 320 tisuća birača i imenuju po 14 saborskih zastupnika - razmjerno broju glasova koje određena lista dobije. Podjela na izborne jedinice odgovara interesima vladajuće stranke: velika gradska središta tako su spojena sa seoskim zaleđem pa je birački potencijal oporbenih stranaka u gradovima u najmanju ruku djelomice neutraliziran HDZ-ovim biračkim potencijalom u selima. Zagreb je kao oporbena utvrda podijeljen na četiri dijela koji sežu daleko u seosku provinciju. Split je prepolovljen. Podijeljena je i istočna Slavonija, čime su glasovi tamošnjih Srba nadjačani glasovima Hrvata u zapadnoj Slavoniji. Valja također napomenuti da je pet mjesta rezervirano za nacionalne manjine - po jedno za Mađare, Srbe, Talijane, Čehe i Slovake i ostale. Takozvana dijaspora, koju čine pretežno Hrvati nastanjeni u Bosni i Hercegovini, tvori posebnu izbornu jedinicu. Za nju će biti uređeno desetak glasačkih mjesta. Hrvati u dijaspori tradicionalno gotovo u cijelosti glasaju za HDZ. Dosad su imali 12 zastupničkih mjesta u Saboru čime su bili presnažno zastupljeni; no, zbog revizije zakona vjerojatno će dobiti tek četiri do šest zastupničkih mjesta, ovisno o odazivu birača. Drugu vrstu dijaspore - doduše, bez vlastite izborne jedinice - čine Srbi koji su izbjegli iz Hrvatske u Bosnu i Jugoslaviju. Oni su hrvatski državljani te stoga imaju pravo izići na izbore. Ako imaju odgovarajuće isprave, moći će glasovati u hrvatskom veleposlanstvu u Beogradu te u hrvatskim konzulatima u Subotici, Kotoru i Banjoj Luci. Teško je procijeniti jesu li uopće zainteresirani za izbore u Hrvatskoj. Jedan zapadni diplomat primijetio je da je vladi u Zagrebu jako stalo do glasova Hrvata iz dijaspore dok baš i ne hlepi za glasovima hrvatskih Srba. Sva izborna povjerenstva sastavljena su po načelu pariteta, od predstavnika vladajuće stranke i oporbe, a sastavljeno je i paritetno etičko povjerenstvo koje bdije nad predizbornom borbom. Predviđeno je i opsežno promatranje izbora u kojemu bi trebao sudjelovati OESS i nevladine udruge. U svakom slučaju, mehanizam promatranja izbora vjerojatno će pokazati određene nedostatke u Bosni i Jugoslaviji. Pogrješke se mogu pojaviti pri pročišćavanju popisa birača koje se zbog kasnog donošenja izbornoga zakona odvija pod snažnim vremenskim pritiskom. Biračko pravo dvojnih bosansko- hrvatskih državljana nije do kraja regulirano. Nadalje, tek je polovično regulirana uloga koju bi u predizbornoj borbi trebala odigrati državna televizija kao najvažniji masovni medij. Novi zakon o televiziji nije prihvaćen na veliko nezadovoljstvo oporbenih stranaka; postoji tek manje-više obvezujući kodeks ponašanja. Po mišljenju kritičara, hrvatska je televizija izmislila 'paralelnu istinu', koja već mjesecima i godinama sugerira javnosti da je u Hrvatskoj sve u najboljem redu - zahvaljujući mudrom vodstvu", prenosi na kraju izvješća Andreas Wysling.