NJ 27.XII.-FAZ-BALTIK

NJEMAČKA FRANKFURTER ALLGEMEINE ZEITUNG 27. XII. 1999. NATO ostaje cilj "Tri baltičke države ne žele biti stavljene u isti lonac ni politički ni kulturno. To je jasno, jer se doista Estonija, Latvija i Litva odlikuju nekim svojstvima koja se ne mogu povezati samo s etničkim i jezičnim razlikama. Ipak je njihova zajednička povijest patnja u godini koja odlazi donijela zajedničke predodžbe i očekivanja od budućnosti. U Talinu, Rigi i Vilniusu slažu se u jednom: iako su sada poslije Estonije na popisu kandidata za Europsku uniju i Latvija i Litva, tri republike na Baltičkom moru ne vide razloga da zbog toga popuste njihova nastojanja za ulazak u NATO. On je po općem baltičkom mišljenju, bez obzira na najnovije planove o vojnom povezivanju država EU-a, jedini pouzdan čimbenik sigurnosti u Europi. Prigovoru da će prijam bivših sovjetskih republika u NATO preopteretiti odnose Zapada s ionako nepredvidljivom Rusijom, na Baltiku se suprotstavljaju nizom argumenata. Nakon što članstvo Poljske, Mađarske i Češke Republike u NATO-u nije dovelo ni do kakvih napetosti s Rusijom nego se pokazalo regionalno stabilizirajućim, treba očekivati sličan razvitak i u svezi s povezivanjem malih baltičkih država u transatlantski savez. Za Moskvu bi to značilo učvršćeno susjedstvo, a time i predvidljivu regiju duž granice s Rusijom. S NATO-om iza leđa, rečeno je dalje, Estonija, Latvija i Litva mogle bi i otvorenije i konstruktivnije pregovarati o izgradnji svojih odnosa s velikim susjedom na istoku. U igri je nedvojbeno mnogo želja. Potreba baltičkih država za sigurnošću, naprotiv, ne može se dovesti u pitanje, osobito što im se jezgrena zemlja propalog Sovjetskog Saveza, ne samo zbog rata u Čečeniji, u biti prikazuje kao stalno žarište nemira. Koliko su pri povezivanju u transatlantske sigurnosne strukture ozbiljne bivše sovjetske republike baltičkog prostora i koliko se preporučuju za NATO-ova partnera, pokazuju na dva načina: sudjelovanjem u međunarodnim intervencijama za očuvanje mira u Bosni i na Kosovu kao i međusobnom vojnom suradnjom, a u buduće i s Poljskom, novom NATO-ovom članicom. Tako je Latvija primjerice dala na raspolaganje vojnike za misiju SFOR-a, koji tamo djeluju pod danskim zapovjedništvom. Na Kosovu su osim liječnika uglavnom vojni policajci koji trebaju pridonijeti normalizaciji stanja. Tri baltičke države zajedno su ustrojile bojnu pod nazivom Baltbat, koja podupire ponajprije Ujedinjene narode u očuvanju mira. Osim toga za operacije otkrivanja mina postoji zajednička jedinica Baltron i zatim Baltnet za zračni nadzor s radarskim postajama mornarice i zračnih snaga svih triju baltičkih republika. Osim toga u estonskom je gradu Tartu uspostavljena obrambena akademija (Baltdefcol) na kojoj osim skandinavskih učitelja poučavaju i NATO-ovi časnici. U izobrazbu oružanih snaga pripada i učenje engleskoga jezika koji bi jednom zauvijek trebao nadomjestiti ruski, nekada obvezatni jezik Baltika. Iz sovjetskoga doba od vojne opreme u tim baltičkim republikama nije ostalo ništa. Utoliko više nastoje nabaviti u prvom redu suvremenu protutenkovsku i protuzračnu obranu, iako se sadašnje prijetnje drže 'minimalnima', kako je formulirao jedan bivši američki marinski časnik latvijskog podrijetla, zaposlen kao savjetnik ministarstva obrane u Rigi. Latvija je svoje vojne izdatke prvi put povećala za ništa manje nego jednu trećinu, što istodobno treba pridonijeti poboljšanju životnog standarda vojnika i njihovih obitelji. Stručnjaci iz Amerike, Engleske, Švedske i Norveške osim toga podupiru Latvijce u pitanjima planiranja proračuna i osoblja, kao i u izgradnji vojnih infrastruktura. Za iduće četiri do pet godina, Latvija želi udvostručiti broj aktivnih oružanih snaga sa sadašnjih 2500 ljudi na pet tisuća. Po tim bi planovima pričuva trebala biti deset puta veća. U Rigi su sigurni da Estonija i Litva poduzimaju slične napore - i to sa zajedničkim ciljem da se jednoga dana NATO-u dokažu kao koliko djelotvorne toliko i pouzdane članice" - piše Werner Adam.