ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka Škreba, razmotrio polazišta i očekivanja novčane politike za nastupajuću godinu te donio više odluka
iz svoje nadležnosti, priopćeno je iz HNB-a.
ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke (HNB)
na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera HNB dr. Marka
Škreba, razmotrio polazišta i očekivanja novčane politike za
nastupajuću godinu te donio više odluka iz svoje nadležnosti,
priopćeno je iz HNB-a.#L#
Sa stanovišta temeljnih zadaća središnje banke, ova će godina biti
okončana uglavnom prema očekivanjima: godišnja stopa inflacije bit
će oko 4 posto, a tečaj kune prema euru bit će za manje od 5 posto
slabiji nego prije godinu dana, što potvrđuje zadovoljavajuću
makroekonomsku stabilnost. Bruto međunarodne pričuve iznosit će
krajem prosinca oko 3 milijarde dolara, što je po tekućem tečaju oko
185 milijuna dolara više nego na isteku prošle godine. No, taj
prirast pričuva bit će ostvaren temeljem priljeva od privatizacije
i inozemnog zaduženja države, a ne zahvaljujući gospodarskom
oživljavanju (procjenjuje se da ovogodišnji pad ukupne gospodarske
aktivnosti iznosi realno oko 1,5 posto), porastu međunarodne
razmjene i strukturnim promjenama u hrvatskom gospodarstvu.
U predviđanju daljnjih novčanih i gospodarskih kretanja osobitu
pozornost izaziva i najveću neizvjesnost predstavlja fiskalni
sektor. Porast državnih rashoda za prvih deset mjeseci za oko 12
posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i to u uvjetima
neprevladane gospodarske recesije, dodatno upozorava na nužnost
što skorijeg fiskalnog zaokreta. Bez toga bi relativno brzo došlo u
pitanje i daljnje održavanje makroekonomske stabilnosti. Za
Hrvatsku narodnu banku to je i nadalje primarna zadaća, ne samo zbog
važećih zakonskih odredbi, već i zbog nepokolebanog uvjerenja da je
stabilnost preduvjet zdravog i održivog rasta.
Po ocjeni stručnih službi i najvišeg tijela središnje banke, ako bi
se u 2000. godini uspjelo polučiti makar zaustavljanje državne
potrošnje na dosegnutoj razini, u novčanoj politici otvorilo bi se
više prostora za podržavanje gospodarskog rasta, a bez ugrožavanja
tečaja i oživljavanja inflacije. Manje zaduživanje države kod
središnje i poslovnih banaka preusmjerilo bi dio kreditnih
plasmana u privatni sektor, uz moguće snižavanje kamata.
Procjenjuje se da bi realni gospodarski rast u nastupajućoj godini,
uz te pretpostavke, mogao iznositi oko 2,6 posto. Povećana
potražnja za novcem koju bi to izazvalo mogla bi se u drugom dijelu
godine pokrivati i stanovitim smanjivanjem obvezne rezerve
banaka.
U takvim okolnostima i deficit tekućeg računa platne bilance,
ukoliko bi i ostao na ovogodišnjoj razini (očekuje se do 7 posto
BDP), imao bi bitno drugačija obilježja: ostvario bi se na višoj
razini međunarodne razmjene roba i usluga, te uz veći udjel uvoza
namijenjenog rastućoj gospodarskoj aktivnosti u zemlji.
Međunarodne pričuve mogle bi ostati na približno sadašnjoj razini,
a tako i devizna pokrivenost primarnog novca.
Na ovoj sjednici Savjet HNB dao je i suglasnost za imenovanje Sande
Cvitešić za predsjednicu i Marijane Trpčić-Rešković za članicu
uprave Karlovačke banke d.d. Karlovac, Josipa Ševerdije za člana
uprave Štedbanke d.d. Zagreb, Branke Oštrić za članicu uprave
Partner banke d.d. Zagreb, dr. Tripe Grahovca za člana uprave
Primorske štedionice d.d. Rijeka, te Vladimira Doke za
predsjednika uprave Štedionice splitsko-dalmatinske d.o.o.
Split.
(Hina) pp ds