ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Prije devet godina, samo osam mjeseci nakon prvog kruga prvih slobodnih višestranačkih izbora, Hrvatska je dobila svoj Ustav. Hrvatski ga je sabor proglasio 22. prosinca 1990. i Hrvatska je dobila
temeljni zakonski akt kojim je potvrdila svoj nacionalni suverenitet, i kojim je definirana kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Predsjednik Sabora, kojem je pripala čast da proglasi "Božićni Ustav", bio je dr. Žarko Domljan.
ZAGREB, 22. prosinca (Hina) - Prije devet godina, samo osam mjeseci
nakon prvog kruga prvih slobodnih višestranačkih izbora, Hrvatska
je dobila svoj Ustav. Hrvatski ga je sabor proglasio 22. prosinca
1990. i Hrvatska je dobila temeljni zakonski akt kojim je potvrdila
svoj nacionalni suverenitet, i kojim je definirana kao jedinstvena
i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Predsjednik Sabora,
kojem je pripala čast da proglasi "Božićni Ustav", bio je dr. Žarko
Domljan.#L#
"Božićni Ustav" potvrdio je demokratske promjene koje su se
dogodile na višestranačkim izborima za Sabor u proljeće 1990. i
položio temelj Hrvatskoj kao demokratskoj državi. Taj Ustav
označuje konačan raskid s komunističkim, tzv. socijalističko-
samoupravnim, jednostranačkim sustavom, zasnovanim na društvenom
vlasništvu i plansko-dogovornoj privredi, kazao je na svečanoj
sjednici Sabora 22. prosinca 1990. prvi hrvatski predsjednik dr.
Franjo Tuđman.
Novim se Ustavom, naglasio je, Hrvatska ustavnopravno u potpunosti
svrstava u krug suverenih europskih demokratskih država, kojima je
civilizacijski i povijesno uvijek pripadala.
Hrvatski je Ustav, zapisao je Vladimir Šeks, jedan od sudionika
njegove izrade i prihvaćanja, slijedio pozitivnu hrvatsku državno-
pravnu tradiciju, (...) napisan po mjeri građanina, donesen kao
narodni Ustav, plod narodne volje. Nije pisan, niti je prihvaćen u
interesu jedne stranke, već s namjerom da bude Ustav "trajne
vrijednosti", koji bi mogao nadživjeti i preživjeti sve političke
stranke.
Nakon sedam godina primjene i promijenjenih povijesnih okvira
"Božićni je Ustav" promijenjen u prosincu 1997. Naime, kako je
1990. Hrvatska još formalnopravno bila u sastavu bivše SFRJ,
promjenama iz prosinca 1997. poništene su odredbe koje su izgubile
smisao ostvarenjem hrvatske državne suverenosti. Najvažnija
promjena odnosi se na ustavnu zabranu pokretanja postupka
udruživanja Republike Hrvatske u saveze s drugim državama u kojima
bi udruženje pridonijelo ili moglo pridonijeti obnovi
jugoslavenskoga državnog zajedništva, odnosno neke balkanske
državne sveze u bilo kojem obliku.
(Hina) bm/bn mć