KOLIKO TREBA VJEROVATI ISTRAŽIVANJIMA JAVNOG MIŠLJENJA?

ZAGREB, 19. prosinca (Hina) - Analiza valjanosti dosadašnjih predizbornih istraživanja u Hrvatskoj omogućava nam da - uza sva metodologijska ograničenja i oprez u njihovu vrednovanju - ipak zaključimo da su istraživanja javnog mišljenja u medijima dostigla razinu koja, barem orijentacijski, dopušta zaključiti kakvi su trenutačni odnosi kad je riječ o hrvatskome političkom prostoru, izjavila je za Hinu dr. Vesna Lamza-Posavec iz Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar". Dr. Lamza-Posavec je istaknula da "rezultate tih istraživanja ne treba sasvim podcijeniti, ali ni precjenjivati u smislu preciznosti koja bi omogućavala decidirane zaključke o rezultatima izbora ili podjeli saborskih mandata". #L# Jer, istaknula je, rezultati bilo kojega društvenog istraživanja, čak i onoga koje je u najvećoj mogućoj mjeri utemeljeno na primjeni odgovarajuće znanstvene metodologije, uvijek su samo određena procjena stvarnog stanja. Ipak, prema postignutom stupnju preciznosti te procjene, koji se često bitno razlikuje od istraživanja do istraživanja, nakon svakih izbora moguće je razlikovati metodologijski valjana i znanstveno utemeljena istraživanja od onih koja to nisu. Za procjenu valjanosti pojedinog istraživanja potrebno je poznavati sve bitne metodologijske pojedinosti - od plana i realizacije uzorka, preko načina na koji je postavljeno pitanje, sve do načina obrade rezultata - a u medijskom se predstavljanju u najboljem slučaju spominju samo podaci o veličini uzorka te o tehnici i vremenu u kojem je provedeno istraživanje, istaknula je dr. Lamza-Posavec. S tim u svezi ustvrdila je da veličina uzorka nipošto nije najvažniji element metodologije istraživanja, iako je vrlo važan. Za valjanost dobivenih rezulata mnogo je važniji način izbora uzorka, njegova teritorijalna raspršenost i kako je planirani uzorak ostvaren, pri čemu se osobito velika pristranost može javiti zbog čestog odbijanja ankete i neizjašnjavanja na ključna anketna pitanja. Isto tako, ni podatak da je neko istraživanje provedeno terenski sam po sebi ne jamči njegovu valjanost, kao što ni telefonska anketa, ako je metodološki korektno planirana i provedena, na današnjem stupnju pokrivenosti Hrvatske telefonskim priključcima (između 80 i 85 posto kućanstava) ne mora nužno biti manje vrijedna od terenske. Nipošto ne treba zanemariti, istaknula je dr. Lamza-Posavec, da je za prognostičku vrijednost istraživanja javnog mišljenja iznimno važno i kad je istraživanje provedeno. To znači da je u interpretaciji rezultata predizbornih istraživanjima važno voditi računa o vremenskom razmaku između ankete i datuma održavanja izbora. Budući da je javno mišljenje nestabilna, izrazito situacijski determinirana pojava, tek djelomice utemeljena na trajnijim vrijednosnim smjerovima i nekim "temeljnijim" društvenim stajalištima, najbolje je reći kako istraživanja javnog mišljenja - čak i pod uvjetom da su korektno metodologijski provedena - pretežito odražavaju raspoloženje javnosti u trenutku njihove provedbe. U konačnom vrednovanju rezultata dosad objavljenih i budućih predizbornih istraživanja - kao i više puta do sada, sa stajališta moguće dinamike javnog mišljenja - i ovo je predizborno razdoblje obilježeno izrazitijom društvenom nestabilnošću, ponajprije povezanom s bolešću i smrću predsjednika Tuđmana, istaknula je dr. Lamza-Posavec. No, budući da je mogući utjecaj tog događaja na glasačko raspoloženje stanovništva mnogo složeniji nego što se čini, bez odgovarajućih istraživačkih analiza, i ovaj se put može samo nagađati koliko će i u kojem će smislu taj događaj doista utjecati na izborne rezultate. (Hina) bma sšh