MOSKVA, 18. prosinca (Hina/AFP) - Oko 107 milijuna birača u Rusiji u nedjelju će odlučivati o novom sazivu donjeg doma parlamenta Dume na izborima koji će, procjenjuje se, zapravo biti test za predsjedničke izbore koji će se održati
idućeg lipnja.
MOSKVA, 18. prosinca (Hina/AFP) - Oko 107 milijuna birača u Rusiji u
nedjelju će odlučivati o novom sazivu donjeg doma parlamenta Dume
na izborima koji će, procjenjuje se, zapravo biti test za
predsjedničke izbore koji će se održati idućeg lipnja.#L#
Premijer Vladimir Putin u petak je pozvao da što veći broj ljudi
izađe na birališta, unatoč predizbornoj kampanji opterećenoj
poplavom više ili manje utemeljenih međusobnih optužbi.
"Sudbina naše djece, djece naše djece, a i Rusije u idućem stoljeću,
uvelike ovisi o odabiru koji ćemo učiniti 19. prosinca", rekao je
Putin u televizijskom obraćanju javnosti.
Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva Aleksandar
Večnjakov u subotu je priznao da je izborna kampanja, koja je
državni proračun stajala 1,4 milijarde rubalja, obilovala
nepravilnostima, osobito u području medijskog praćenja.
"Ne mogu reći da se izborna kampanja odvijala na pošten način,
osobito u medijima", izjavio je za dnevnik Izvjestija.
"Osobito me brine to što su na taj način najviše griješili državni
mediji", rekao je, dodajući kako se njegovo povjerenstvo pokušalo
boriti protiv nepravilnosti, ali mu "nažalost, ministarstvo
komunikacija nije pružilo potporu".
U zemlji u kojoj prema Ustavu predsjednik države ima mnogo veće
ovlasti od zastupnika, novi će sastav Dume imati važnost utoliko
što se očekuje dolazak novih snaga koje bi trebale promijeniti
politički krajolik zemlje.
Parlamentarni će izbori usto pokazati raspoloženje birača uoči
predsjedničkih izbora u lipnju, za koje se već najavljuje teška
bitka između vođe nove koalicije i bivšeg premijera Jevgenija
Primakova i sadašnjeg miljenika Kremlja, premijera Vladimira
Putina, koji podupire blok desnog centra Jedinstvo.
I predsjednički su kandidati svjesni trenutka, pa su čak trojica
odabrala petak za objavu službene kandidature na izborima za
Jeljcinovog nasljednika.
U 224 izborne jedinice koje se diljem Rusije protežu na čak 11
vremenskih zona, za 450 zastupničkih mandata Dume borit će se 26
stranaka i koalicija, odnosno 2318 kandidata.
Prema anketama, najviše glasova, između 20 i 29 posto, dobivaju
komunisti, zahvaljujući činjenici što većinu svojih stalnih
glasača imaju među umirovljenicima.
Iza njih ankete su s 13-20 posto glasova svrstale koaliciju
Jedinstvo, politički blisku sadašnjoj garnituri u Kremlju, kojoj
je podršku izrazio i, zbog rata u Čečeniji trenutačno vrlo
popularni, premijer Vladimir Putin. Vođu Jedinstva, ministra za
hitne situacije Sergeja Šojgua, gotovo se svaki dan može vidjeti u
obilasku izbjeglica iz sukoba koji ruski narod snažno podržava.
No analitičari tvrde da bi Jedinstvu veliku štetu mogao nanijeti
iznenadni potez koji je u petak povukao bivši premijer Primakov.
Čovjek koji je odbio pomoći stabiliziranju Rusije nakon
financijske krize u ljeto prošle godine izabrao je, naime,
vjerojatno najbolji trenutak, samo dva dana uoči parlamentarnih
izbora, za objavu službene kandidature na predsjedničkim
izborima.
Ta bi odluka, procjenjuje se, mogla poboljšati izglede njegove
koalicije OVR, kojima su ankete, prije njegove objave kandidature,
davale 16 do 20 posto glasova na izborima. Upravo je predizborna
bitka između Jedinstva i OVR-a bila najprljavija, tvrde
poznavatelji ruskih prilika.
U novom sazivu Dume, koji bi trebao zamijeniti sadašnji sastav u
kojemu većinu imaju komunisti i nacionalisti, trebali bi
sudjelovati i predstavnici drugih stranaka, prije svega koalicije
Jabuka. Njezin je vođa Grigorij Javlinski također u petak najavio
sudjelovanje u utrci za budućeg ruskog predsjednika, a ankete
Jabuci predviđaju između 7 i 9 posto glasova u nedjeljnim
izborima.
Liberali (SPS), kojima je na čelu još jedan u nizu bivših ruskih
premijera - Sergej Kirijenko, u anketama dobivaju između 5 i 10
posto glasova, a listu parlamentarnih stranaka trebali bi
zaključiti ultranacionalisti Vladimira Žirinovskog, također
kandidata na predsjedničkim izborima. No, ispitivanja javnog
mnijenja pokazuju da ta lista nije sigurna da će prikupiti dovoljno
glasova za prijelaz izbornog praga od 5 posto.
Nakon izbora, izborno povjerenstvo ima mjesec dana za provjeru
njihova tijeka i potvrdu, odnosno poništenje rezultata.
"Mislim da to (poništenje) nije moguće", ustvrdio je Aleksandar
Večnjakov.
(Hina) dam dh