MOSKVA, 15. prosinca (Hina/Reuters) - Ruski parlament imao je vrlo malo lijepih riječi za Zapad tijekom svog četverogodišnjeg mandata, a strani čelnici, koji se nadaju novom početku nakon parlamentarnih izbora u nedjelju, bit će
razočarani, tvrde u srijedu analitičari.
MOSKVA, 15. prosinca (Hina/Reuters) - Ruski parlament imao je vrlo
malo lijepih riječi za Zapad tijekom svog četverogodišnjeg
mandata, a strani čelnici, koji se nadaju novom početku nakon
parlamentarnih izbora u nedjelju, bit će razočarani, tvrde u
srijedu analitičari.#L#
Rusi biraju zastupnike za državnu Dumu, Donji dom parlamenta, u
nedjelju u vrijeme obnove nepovjerenja između Istoka i Zapada i
uzjamnih optužbi koje podsjećaju na hladni rat.
Moskva, koja je već u sukobu sa Sjedinjenim Državama i njezinim
saveznicama zbog SR Jugoslavije, kontrole naoružanja i širenja
NATO-a, sada je bijesna na Zapad zbog njegove kritike na račun ruske
vojne operacije protiv čečenskih pobunjenika.
Zastupnici su snažno podržali Kremlj u njegovom sukobu sa starim
neprijateljem, posebice zbog približavanja izbora, i ne izgleda
vjerojatno da će se to promijeniti s novim sazivom Dume.
"Ne vjerujem da će izborna kampanja završiti u nedjelju. Izborni
čimbenik i dalje će igrati ulogu u vanjskoj politici Rusije", rekao
je analitičar Dmitrij Trenin.
On je pritom mislio na ruske predsjedničke izbore predviđene za
lipanj, koji će, kako je rekao, ohrabriti širok krug političara da
zadrže nacionalističku vanjsku politiku.
Sergej Markov iz Instituta za političke studije također je rekao da
Rusija neće promijeniti glavni cilj svoje diplomacije prije
predsjedničkih izbora na kojima je, kako sada stvari stoje, glavni
favorit premijer Vladimir Putin.
"Da, potreban nam je novac Međunarodnog monetarnog fonda, ali ne po
svaku cijenu, a svakako ne po cijenu povlačenja iz Čečenije. Tako
naši političari na to gledaju", rekao je Markov.
Kremlj, a ne Duma, odlučuje o vanjskoj politici. Međutim,
zastupnici u parlamentu pomažu u oblikovanju te politike i često
pozivaju Kremlj na inicijative, kao što je sporazum o uniji s
Bjelorusijom koji je Duma ratificirala u ponedjeljak.
Odlazeća Duma, u kojoj dominiraju komunisti i nacionalisti,
lobirala je na predsjednika Borisa Jeljcina da zauzme ošto
stajalište prema Zapadu otkad je pobijedio na izborima u prosincu
1995.
Jeljcin je otpustio svog liberalnog ministra vanjskih poslova
Andreja Kozireva ubrzo nakon izbora i zamjenio ga je bivšim
vrhunskim špijunom Jevgenijem Primakovom, koji je kasnije također
obnašao dužnost premijera.
Primakov je sada čelnik bloka lijevog centra Domovina - Cijela
Rusija, za koji se vjeruje da će dobro proći na izborima u nedjelju.
Kako se očekuje, komunisti će ostati najveća pojedinačna stranka.
Primakov je nedavno upozorio na sve veću izolaciju Rusije zbog
Čečenije. Međunarodna zajednica optužuje Moskvu da primjenjuje
nesrazmjernu silu u Čečeniji te da prouzročuje nepotrebnu smrt i
patnje među civilima.
Moskva zauzvrat optužuje Zapad, čija je vojna operacija protiv SRJ
izazvala oštru rusku osudu, za dvostruka mjerila.
Kremlj je, uz potporu Dume, pojačao kontakte sa silama kao što su
Kina i Indija kako bi odgovorio na američku dominaciju u post-
sovjetskom svjetkom poretku.
Jeljcin je izabrao Peking prošlog tjedna kako bi podsjetio
američkog predsjednika Billa Clintona da je Rusija ostala
nuklearna sila i da joj se neće diktirati kako da riješi problem
Čečenije.
Međutim, analitičari govore da tješnje veze s Kinom nisu
nadomjestak za poboljšanje odnosa sa zapadnim zemljama,
zajmodavcima i glavnim budućim ulagačima.
"Rusko vodstvo igra na kartu Kine, ali zna da to nije zamjena za
bolje odnose sa Zapadom", rekao je Boris Makarenko iz Centra za
političke tehnologije.
"Svi glavni političari u Rusiji, čak i komunisti, znaju da se Rusija
ne smije izolirati od Zapada", ustvrdio je Makarenko.
(Hina) kga dh