BRISBANE, 17. prosinca (Hina/Reuters) - Godina je 2100. i Veliki koraljni greben je beživotni kostur, žrtva globalnog zagrijavanja koji posjećuje nekolicina ljudi.
BRISBANE, 17. prosinca (Hina/Reuters) - Godina je 2100. i Veliki
koraljni greben je beživotni kostur, žrtva globalnog zagrijavanja
koji posjećuje nekolicina ljudi.#L#
Ili možda ipak ne?
Neki znanstvenici vide sasvim drugačiju sliku i vjeruju da se
australski Veliki koraljni greben i drugi veliki koraljni oblici
mogu prilagoditi sve većoj temperaturi oceana.
Koralji su dobri pokazatelji promjene klime jer su osjetljivi na
oceansku temperaturu. Dijelovi grebena mogu umrijeti jer se
temperatura podigne stupanj ili dva iznad normale i znanstvenici
brinu jer takvi događaji, koji se nazivaju 'izbjeljivanje' sve su
češći i intenzivniji.
Izvješće Australskog instituta pomorskih znanosti (AIMS) navodi da
je Veliki koraljni greben, uz sjeveroistočnu obalu Australije,
prošao proces 'izbjeljivanja' 1998. godine, ali da je u posljednje
dvije godine dobio veliku količinu zdravih čvrstih koralja.
Prema drugom izvješću, koje sponzorira Greenpeace, globalno
zagrijavanje moglo bi uništiti svjetske koraljne grebene početkom
novog tisućljeća i može ih ukloniti s mnogih područja na planetu do
2100. godine.
"Budućnost Velikog koraljnog grebena možda nije mračna kao što se
tvrdi u nedavnim izvješćima", rekao je Terry Done jedan od
znanastvenika s AIMS-a.
"Biorazličitost koraljnih grebena može im dati veću sposobnost
brzog oporavljanja od onoga koje im daje izvješće Greenpeacea",
dodao je.
"Izbjeljivanje" se događa kada je koralj pod "stresom" i tjera od
sebe svoje mikroskopske biljke, zvane zooxanthellae, koje mu
omogućuju život. Biljke koralju pružaju hranu.
AIMS je ispitao 47 koraljnih grebena i otkrio je da, dok su grebeni,
koji su blizu obale, izgubili 75 posto svojih koralja 1998. godine
'izbjeljivanjem', oni u dubljoj vodi manje pogođeni tim procesom.
"Sadašnje stanje koralja nije tako loše kako se vjeruje", rekao je
voditelj projekta AIMS-a Hugh Swatman.
"Općenito greben je u dobrom stanju. Grebeni koji čine većinu
svjetskog nasljeđa pokazali su porast količine čvrstih koralja u
posljednje dvije godine", dodao je.
Swatmanovo se izvješće razlikuje od izvješća Greenpeacea
objavljenog u srpnju na sidnejskom sveučilišnom institutu za
istraživanje koraljnih grebena (CRRI).
To izvješće predviđa da će se Veliki koraljni greben, koji obuhvaća
3.000 pojedinačnih grebena, suočiti s godišnjim koraljnim
'izbjeljivanjem' dok se ocean zagrijava.
Također se u izvješću dodaje da postoji opasnost da cijeli greben
bude ubijen za oko stotinu godina.
Autor izvješća CRRI-ja, fiziolog za koraljne grebene Ove Hoegh
Guldberg, rekao je da ne postoje dokazi da se koraljni grebeni mogu
privikavati na promjene u temperaturama oceana ili se obnavljati
zahvaljujući koraljima s drugih grebena.
Hoegh-Guldberg, koji istražuje koraljno 'izbjeljivanje' tijekom
proteklih 15 godina, tvrdi da koraljni grebeni neće imati vremena
za obnavljanje ako taj proces postane normalna pojava.
Prema njegovim riječima, koralji sada žive vrlo blizu gornje
granice temperaturne tolerancije i proces 'izbjeljivanja' će
započeti ako se temperatura vode podigne za samo jedan ili dva
stupnja Celzijusa.
"Koralji će umirati u velikom broju odmah nakon izbjeljivanja, što
se može protegnuti na tisuće četvornih kilometara oceana.
'Izbjeljivanje' 1998. godine, najgore do sada, svjedočilo je
potpunom gubitku koralja u nekim dijelovima svijeta", rekao je
Hoegh-Guldberg.
'Izbjeljivanja' će se događati godišnje u tropskim oceanima za 30
do 50 godina, što znači da se grebeni neće imati vremena
oporavljati, dodao je.
Znanstvenici s AIMS-a ističu da klimatske promjene mogu prije
mijenjati Veliki kroraljni greben, nego ga ubiti.
Znanstvenik IMS-a Done, međutim, tvrdi de je većina Velikog
koraljnog grebena izbjegla 'izbjeljivanje' 1998. godine iako su
neka područja bila jako pogođena tim procesom.
"Unatoč velikom broju grebena, gdje je većina koralja umrla,
pojedini snažni koralji su uspjeli preživjeti", rekao je Done.
"To znači da postoje genetski tipovi koji su sposobni navikavati se
na zagrijavanje mora. Osim toga, struje će prebacivati tipove
naviknute na topliju vodu sa sjevernog dijela Velikog koraljnog
grebena prema toplijim vodma na jugu", dodao je.
(Hina) bis rb