ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Znanstveni skup "Hrvatska za 21. stoljeće" danas je u Zagrebu okupio brojne ugledne ekonomiste koji su raspravljali o gospodarskim programima političkih stranaka i svojim sugestijama pokušali preciznije
odrediti put izlaska iz krize hrvatskog gospodarstva. Skup je organiziralo poduzeće za razvitak, informatički i financijski inženjering Rifin čiji je istoimeni časopis za ekonomsku teoriju i politiku ujedno obilježio petu obljetnicu izlaženja.
ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Znanstveni skup "Hrvatska za 21.
stoljeće" danas je u Zagrebu okupio brojne ugledne ekonomiste koji
su raspravljali o gospodarskim programima političkih stranaka i
svojim sugestijama pokušali preciznije odrediti put izlaska iz
krize hrvatskog gospodarstva. Skup je organiziralo poduzeće za
razvitak, informatički i financijski inženjering Rifin čiji je
istoimeni časopis za ekonomsku teoriju i politiku ujedno obilježio
petu obljetnicu izlaženja. #L#
Otvarajući skup dr. Guste Santini, glavni i odgovorni urednik
spomenutog časopisa kazao je kako je ekonomske programe dostavila
nekolicina političkih stranaka, primjerice LS, SDP i HSLS, no,
vladajuća stranka HDZ nije se dosad odazvala pozivu da dostavi svoj
program.
Glavni ekonomist PBZ-a dr. Željko Rohatinski, govoreći o
ekonomskoj teoriji i hrvatskoj ekonomskoj politici, upozorio je na
sklonosti simplificiranja problema i pretpostavki na kojima
Hrvatska zasniva svoju ekonomsku politiku iz čega proizlazi i veća
vjerojatnost pogrešaka. U današnje vrijeme globalizacije i
napretka informatičke tehnologije koja pruža nezamislive
mogućnosti, istaknuo je Rohatinski, izmijenile su se i ekonomske
paradigme, a sve te promjene su novi izazov za ekonomsku teoriju i
praksu.
Ekonomist dr. Dinko Dubravčić, koji je i jedan od autora Prijedloga
gospodarskog programa Liberalne stranke, kazao je kako je
ekonomska teorija pisana za gospodarstva i tržišta ekonomski
razvijenih zemalja, te da bi se morali dobro zamisliti da li se ta
teorija može primijeniti i na hrvatsku makroekonomiju, budući da se
naša stvarnost uvelike razlikuje od onih za koje je ona pisana.
Tako je primjerice u Hrvatskoj upravljanje poduzećima, za razliku
od razvijenih zemalja, "ispod nule", ocjenjuje Dubravčić
naglašavajući kako je, osim toga, prisutna prepreka nasljeđa ih
prošlog sustava. Prema njegovim riječima, u nas još uvijek vlada
mišljenje da je npr. dobivanje zajma nešto dobro. Stoga bi, smatra
on, trebalo dobro razmisliti koje su realne prepreke u Hrvatskoj
koje sprječavaju primjenu ekonomske teorije u praksi.
U Hrvatskoj bi ekonomska znanost trebala biti na puno višoj razini,
smatra prof. Dragomir Vojnić, no primjećuje pritom da naše teškoće
ne proizlaze iz stanje ekonomske znanosti već iz ekonomske politike
koja je krenula krivim kolosjekom. Ocijenivši kako je hrvatsko
društvo i gospodarstvo u dubokoj ekonomskoj i moralnoj krizi,
Vojnić, naime, ističe da to nije grijeh znanosti već politike, a
ponajviše "tajkunizacije" i "mafiokracije". Po njegovom mišljenju
hrvatsko bi se gospodarstvo trebalo promijeniti iz modela
"trgovinsko-uvoznog" u "proizvodno-izvozno".
Dr. Branko Horvat, kritizirajući pristigle prijedloge
gospodarskih programa stranaka, kazao je kako je jedno zajedničko
svim programima: da bi Vlada trebala donijeti neke mjere. A to je,
drži Horvat, administrativno upletanje u ekonomiju. Za budućnost
Hrvatske nužno je, smatra Horvat, obaviti institucionalne
promjene. To ponajprije podrazumijeva stvaranje velikog tržišta
putem ekonomske integracije, pri čemu Horvat misli na stvaranje
carinske unije sa susjednim zemljama, ponajprije s BiH. Također,
kazao je Horvat, neoliberalizam bi trebalo zamijeniti sa
planiranjem te uspostaviti pravni poredak bez kojega nema tržišta.
Horvat smatra da bi trebalo iznaći rješenje za smanjenje
nezaposlenosti, koja je u Hrvatskoj među najvišima u Europi.
(Hina) vm/alt ds