ES-HR-SMRT PREDSJEDNIKA RH-Vlada-Izbori ES VANGUARD 12.12.BORBA ZA VLAST ŠPANJOLSKALA VANGUARDIA12. XII. 1999.Smrt Franje Tuđmana otvara vrata borbi za vlast u Hrvatskoj"Smrt hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana nije iznenadila
hrvatski narod koji je već nekoliko tjedana iz dana u dan čekao vijest", piše dopisnik iz Zagreba Ricardo Estarriol."(...) Pokojni predsjednik Franjo Tuđman Hrvatskoj je dao neovisnost, ali je zemlja u nezavidnoj situaciji. Gospodarsko je stanje sve teže. Ove je godine Hrvatska u zadnji čas izbjegla međunarodne sankcije kad je preko volje pristala predati haaškome sudu Hrvate osumnjičene za ratne zločine.Dok su sve zemlje koje su nekad činile Varšavski pakt i jedna od bivših jugoslavenskih republika (Slovenija) pozvane da zatraže primanje u Europsku uniju, Hrvatska nije niti na listi čekanja. A nije mogla potpisati ni NATO-ovo Partnerstvo za mir. U zadnjem izvješću o ljudskim pravima američkoga ministarstva vanjskih poslova može se pročitati da su Tuđman i njegova vlada 'nametnuli zemlji formalno demokratski, a zapravo autoritaran režim'.U skladu s hrvatskim Ustavom, privremeni predsjednik Vlatko Pavletić, koji je već raspisao parlamentarne izbore za 3. siječnja,
ŠPANJOLSKA
LA VANGUARDIA
12. XII. 1999.
Smrt Franje Tuđmana otvara vrata borbi za vlast u Hrvatskoj
"Smrt hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana nije iznenadila
hrvatski narod koji je već nekoliko tjedana iz dana u dan čekao
vijest", piše dopisnik iz Zagreba Ricardo Estarriol.
"(...) Pokojni predsjednik Franjo Tuđman Hrvatskoj je dao
neovisnost, ali je zemlja u nezavidnoj situaciji. Gospodarsko je
stanje sve teže. Ove je godine Hrvatska u zadnji čas izbjegla
međunarodne sankcije kad je preko volje pristala predati haaškome
sudu Hrvate osumnjičene za ratne zločine.
Dok su sve zemlje koje su nekad činile Varšavski pakt i jedna od
bivših jugoslavenskih republika (Slovenija) pozvane da zatraže
primanje u Europsku uniju, Hrvatska nije niti na listi čekanja. A
nije mogla potpisati ni NATO-ovo Partnerstvo za mir. U zadnjem
izvješću o ljudskim pravima američkoga ministarstva vanjskih
poslova može se pročitati da su Tuđman i njegova vlada 'nametnuli
zemlji formalno demokratski, a zapravo autoritaran režim'.
U skladu s hrvatskim Ustavom, privremeni predsjednik Vlatko
Pavletić, koji je već raspisao parlamentarne izbore za 3. siječnja,
sad još mora raspisati predsjedničke izbore koji se moraju održati
između 20. siječnja i 11. veljače.
Kako je i logično, još nema službenih kandidatura, ali poluslužbene
postoje: sadašnji ministar vanjskih poslova Mate Granić iz HDZ-a,
stranke koju je utemeljio pokojni Predsjednik, vođa
socijalnoliberalne stranke Dražen Budiša, te predsjednik SDP-a
Ivica Račan.
Pri sastavljanju popisa kandidata za parlamentarne izbore
postignut je neslužbeni dogovor u predsjedništvu HDZ-a, vladajuće
stranke, koji bi se moglo držati kompromisnim rješenjem: dva
predstavnika umjerene struje (Valentić i Granić) kandidati su za
mjesta predsjednika vlade i države, a dva predstavnika radikalne
struje (Šeks i Pašalić) za mjesta predsjednika Sabora i stranke.
Očito, kompromis polazi od pretpostavke da će HDZ uspjeti
pobijediti na parlamentarnim i predsjedničkim izborima.
I oporbene su stranke postigle neformalni dogovor. Bivši komunist
Račan bit će kandidat za predsjednika, a liberal Budiša za
premijera. Još jedino nije jasno hoće li oporba ostati ujedinjena
poslije smrti hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana.
Ankete još pokazuju da bi udružene oporbene stranke imale blagu
prednost pred vladajućom strankom HDZ-om na parlamentarnim
izborima.
Tijekom nekoliko dana na dužnosti privremenog predsjednika,
Pavletić je već imao ozbiljnih sukoba s pristašama čvrste struje
HDZ-a.
Posebno su teški bili kontakti sa skupinom Predsjednikovih
'savjetnika' i, konkretno, sa sinom bolesnoga Predsjednika
Miroslavom Tuđmanom koji je, u svojstvu glavnoga koordinatora
brojnih tajnih služba kojima država raspolaže, odbio predati
određene informacije koje je od njega zatražio Pavletić", piše
Ricardo Estarriol.