SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 12. prosinca (Hina) ZAGREB - Brojni svjetski državnici, među kojima britanski premijer Tony Blair, talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi, norveški kralj Harald i marokanski kralj Muhamed VI, uputili su u nedjelju predsjedniku Sabora i privremenom obnašetelju dužnosti hrvatskog predsjednika Vlatku Pavletiću, hrvatskoj vladi i narodu brzojave sućuti u povodu smrti predsjednika Franje Tuđmana. "Smrt predsjednika Tuđmana stavlja dodatnu odgovornost na hrvatske čelnike u ovo teško vrijeme. Očekujemo od vas i od hrvatske vlade da osigurate pravo političko vodstvo u predstojećim danima. Slobodni i pošteni izbori u Hrvatskoj otvorit će put za nove, produktivnije odnose između Hrvatske i zemalja Europske unije", navodi se u Blairovom pismu upućenom Pavletiću. Talijanski predsjednik Ciampi piše da je s tugom primio vijest o smrti predsjednika Franje Tuđmana i da se s poštovanjem sjeća "njegove presudne uloge u vođenju Hrvatske prema neovisnosti". "Italija je bliska hrvatskom narodu za koji je vezana dubokim povijesnim odnosom, koji će biti učvršćen rastućim sudjelovanjem Hrvatske u europskoj izgradnji", ističe Ciampi. Norveški kralj Harald i austrijski predsjednik Thomas Klestil s tugom su primili vijest o smrti predsjednika Tuđmana i izrazili sućut Pavletiću, hrvatskoj vladi i narodu, kao i obitelji preminulog predsjednika. Predsjednik Savezne Republike Njemačke Johannes Rau napisao je da s odlaskom Tuđmana "hrvatski narod gubi veliku i vodeću političku ličnost, koja je vodila narod kroz teška vremena do neovisnosti". "Hrvatska je od stjecanja neovisnosti postavila za cilj ulazak u demokratsku zajednicu država. Pri tome može i nadalje računati na simpatije i podršku Njemačke. Uvjeren sam da će hrvatski narod zajedno s drugim europskim državama iskoristiti svoje sposobnosti i zauzeti sebi pripadajuće mjesto u Europi", stoji u brzojavu njemačkog predsjednika. Poljski predsjednik Aleksander Kwasniewski uputio je izraze žalosti i duboke sućuti u svoje vlastito ime i ime poljskog naroda. "Uvjeravam Vas da će u našem sjećanju ostati osoba preminulog predsjednika kao tvorca suverene i suvremene Hrvatske koji nije štedio snagu i energiju za svoju državu i naciju", napisao je Kwasniewski. Predsjedavajući Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) norveški ministar vanjskih poslova Knut Vollebaek podsjeća u svom brzojavu sućuti da je "Tuđman doveo svoju zemlju do neovisnosti i ispunio san o suverenoj Hrvatskoj". "Kroz svoju misiju, OESS prati događaje u Hrvatskoj i njezine poslijeratne napore u obnovi. OESS je odlučan nastaviti aktivnosti pružanja pomoći i savjeta Hrvatskoj", kaže Vollebaek. Izrazima sućuti pridružili su se također marokanski kralj Muhamed VI, slovački predsjednik Rudolf Schuster i predsjednik slovačkog parlamenta Jozef Migaš. Izraze sućuti uputili su i španjolski kralj Juan Carlos i novoizabrani makedonski predsjednik Boris Trajkovski. "Saznavši tužnu vijest da je preminuo Predsjednik Republike dr. Franjo Tuđman želim Vam uputiti u ime španjolskog naroda, moje Vlade i u moje vlastito ime najdublju sućut zbog tog iznimnog gubitka", stoji u brzojavu španjolskog kralja. "Predsjednik Tuđman je dostojanstveno i s dubokom državničkom mudrošću vodio Republiku Hrvatsku u najtežim trenucima njezine povijesti i ima osobite zasluge za njezinu neovisnost i očuvanje teritorijalne cjelovitosti za što će biti zabilježen u povijesti," stoji u brzojavu makedonskog predsjednika upućenom obnašatelju dužnosti predsjednika RH Vlatku Pavletiću. Rektor Papinskoga hrvatskoga zavoda svetoga Jeronima u Rimu rektor Jure Bogdan poslao je akademiku Vlatku Pavletiću, koji privremeno obnaša dužnost predsjednika Republike Hrvatske, Hrvatskom državnom saboru i Vladi duboku ljudsku i kršćansku sućut u povodu smrti hrvatskoga predsjednika dr. Franje Tuđmana. "U Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu bolno je odjeknula vijest o smrti hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana", kaže se u izrazima sućuti. Ministar obrane Federacije BiH Miroslav Prce uputio je u nedjelju hrvatskom veleposlaniku u BiH Damiru Zoriću u svoje osobno i u ime ministarstva kojemu je na čelu izraze najdublje sućuti u povodu smrti predsjednika Tuđmana. ZAGREB - Nazočnost na pogrebu hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana do nedjelje je potvrdilo niz zemalja i međunarodnih organizacija među kojima turski predsjednik Sulejman Demirel, mađarski premijer Viktor Orban i makedonski premijer Ljubčo Georgijevski, priopćilo je u nedjelju u Zagrebu hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. Za sada je na pogreb hrvatskog predsjednika u ponedjeljak potvrđen dolazak predstavnika Turske, Mađarske, Makedonije, Kine, Italije, Austrije, Finske i Poljske a bit će predstavljeni i UN i Srednoeuropska inicijativa (SEI). Tursko izaslanstvo na pogrebu predsjednika Tuđmana predvodit će predsjednik Sulejman Demirel, mađarsko premijer Viktor Orban, a Makedoniju će predstavljati premijer Ljubčo Georgijevski, stoji u priopćenju. Kinu će predstavljati ministrica obrazovanja Chen Zhilli, Italiju podtajnik u ministarstvu vanjskih poslova Umberto Ranieri, Austriju predsjednik Saveznog vijeća parlamenta Juergen Weiss, Poljsku predstojnik Ureda predsjednika Ryszard Kallisz, a Finsku podtajnik u ministarstvu vanjskih poslova Ecro Salovaara. Glavnog tajnika UN-a predstavljat će njegov posebni izaslanik Jacques Paul Klein, a SEI veleposlanik Paul Hartig. LJUBLJANA - Slovenski predsjednik Milan Kučan neće u ponedjeljak biti nazočan pogrebu hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, priopćio je u nedjelju njegov kabinet. Za sada nije poznato tko će predstavljati Sloveniju na pogrebu predsjednika Tuđmana. MOSKVA - Rusi su preuzeli nadzor nad vojnom zračnom lukom u Groznom - Kankalom, priopćila je u nedjelju ruska televizijska postaja NTV. Vojna zračna luka je na rubu glavnoga čečenskog grada. Predstavnik ruske vlade u Čečeniji Nikolaj Košman rekao je u subotu da će pitanje Groznog, koji je opkoljen ruskom vojskom već nekoliko tjedana, biti "riješeno tijekom sljedećeg tjedna". Istodobno je u nedjelju prva skupina stanovnika Groznog napustila grad kroz novi sigurnosni koridor, dok ruska vojska pokušava nagovoriti još desetke tisuća stanovnika da slijede njihov primjer, javile su ruske novinske agencije. OSLO - Čelnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i norveški ministar vanjskih poslova Knut Vollebaek sljedeći će tjedan posjetiti Čečeniju kako bi stekao uvid u izbjegličku krizu koju je uzrokovala ruska vojna operacija, te kako bi zatražio političku ulogu za OESS u rješavanju sukoba. On će otputovati u ponedjeljak u Azerbajdžan, na početku svojega posjeta, na koji je Moskva nevoljko pristala na sastanku na vrhu OESS-a u Istanbulu polovicom studenoga. Očekuje se da će u utorak posjetiti Čečeniju, Dagestan i Ingušetiju, gdje oko 250 tisuća ljudi živi u kampovima nakon što su pobjegli pred sukobom. GAZA - Palestinski vođa Jaser Arafat sastat će se s izraelskim premijerom Ehudom Barakom nakon njegova povratka iz Washingtona, predviđenog za petak, priopćio je u nedjelju u Gazi jedan palestinski dužnosnik. Prema tom dužnosniku, koji je želio ostati anoniman, Arafat i Barak sastat će se "nakon povratka izraelskog premijera iz Washingtona". On nije objasnio kada će se ni gdje sastati dvojica dužnosnika. Barak bi se u srijedu i četvrtak u Washingtonu trebao sastati sa sirijskim ministrom vanjskih poslova Farukom el-Šarom radi obnavljanja izraelsko-sirijskih mirovnih pregovora. JERIHON - Izrael će pričekati povratak svog premijera Ehuda Baraka iz Washingtona predviđenog za petak prije nego se izjasni o oslobađanju nove skupine palestinskih zatvorenika, izjavio je u nedjelju palestinski pregovarač Saeb Erekat. "Izraelci su nas obavijestili o toj novoj odgodi. To je žalosno jer su morali osloboditi palestinske zatvorenike povodom Ramazana", dodao je Erekat. DAMASK - Egipatski ministar vanjskih poslova Amr Musa počeo je u nedjelju u Damasku razgovore sa sirijskim čelnicima posvećene obnavljanju sirijsko-izraelskih mirovnih pregovora. Musa je novinarima uoči sastanka najavio da sirijskom predsjedniku Hafezu el-Asadu nosi poruku njegovog egipatskog kolege Hosnija Mubaraka, ali pojedinosti nije obznanio. Sirijski ministar vanjskih poslova Faruk el-Šara izjavio je uoči sastanka s Musom da bi mirovni sporazum s Izraelom mogao biti postignut za nekoliko mjeseci. ASHGABAT - Bivša sovjetska republika Turkmenistan održala je u nedjelju parlamentarne izbore koje zapadni političari ocjenjuju neregularnim. Izborno povjerenstvo je potvrdilo da je do podneva na izbore izašlo 75,4 posto od 2,2 milijuna registriranih birača. Birališta su otvorena u 8 h, a zatvorena u 18 h po lokalnom vremenu. "Ovi su izbori važan korak u povijesti Turkmenistana", rekao je turkmenistanski predsjednik Saparmurat Niyazov,(59), za kojega zapadni diplomati tvrde da kontrolira sve oblike vlasti u zemlji uključujući i parlament. Ogromna većina od 104 kandidata za 50- očlani parlament pripadnici su Demokratske stranke predsjednika Niyazova. Sve su ostale stranke zabranjene, premda je dopuštena kandidatura neovisnih kandidata. Izbore je kritizirala Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), koja navodi da takvi izbori sigurno neće pridonijeti razvoju demokracije u zemlji od 5 milijuna stanovnika, koja se nalazi istočno od Kaspijskog jezera. OESS je odbio poslati svoje promatrače na izbore. VATIKAN - Papa Ivan Pavao Drugi u nedjelju je u Vatikanu, pred nekoliko tisuća hodočasnika okupljenih na trgu Sv. Petra, čitajući tradicionalni Angelus, pozvao na ukidanje smrtne kazne. Obraćajući se masi hodočasnika Papa je zatražio od međunarodne zajednice da "postigne konsenzus" o ukidanju smrtne kazne i uvođenju moratorija na izvršenja smrtnih kazni. "Ponavljam svoj poziv svim odgovornima kako bi postigli međunarodni konsenzus o ukidanju smrtne kazne", rekao je Sveti Otac. SANTIAGO - Prvi krug čileanskih predsjedničkih izbora počeo je otvaranjem birališta u nedjelju ujutro, javlja Reuters. Prema ispitivanju javnoga mnijenja, najviše izgleda za pobjedu ima socijalist Ricardo Lagos (61), čelnik koalicije lijevog centra Concertacion. Lagos u anketama ima šest posto prednosti nad glavnim protukandidatom desničarem Joaquinom Lavinom (46). Ankete također pokazuju da će za izbor predsjednika vrlo vjerojatno biti potreban i drugi krug glasovanja 16. siječnja sljedeće godine. Posljednjeg čileanskog socijalističkog predsjednika Salvadora Allendea svrgnuo je krvavim državnim udarom general Augusto Pinochet 1973. godine. Aktualnom čileanskom predsjedniku Eduardu Freiju šestogodišnji predsjednički mandat završava u ožujku 2000. godine. BREST - Svih 26 članova posade malteškog tankera Erika, koji se u nedjelju prepolovio nedaleko od francuske obale, spašeno je, javlja agencija France Presse pozivajući se na pomorsku upravu u Brestu. Francuske i britanske spasilačke ekipe intervenirale su u lošim meteorološkim uvjetima uz jake vjetrove, objavila je britanska obalna straža u Falmouthu. Jedan je pripadnik britanske obalne straže istaknuo da potapanje tankera može izazvati zagađenje jer je u trenutku nesreće prevozio 30.000 tona mazuta. Još nisu poznati uzroci nesreće. PEKING - Albanski predsjednik Rexhep Meidani doputovao je u nedjelju u Peking u državni posjet Kini na poziv svog kineskog kolege Jianga Zemina, javila je agencija Xinhua. To je prvi albansko-kineski susret na visokoj razini otkako su kineski demonstranti bacali kamenje na albansko veleposlanstvo u Pekingu nakon NATO-ovog bombardiranja kineskog diplomatskog predstavništva u Beogradu. Demonstranti su prosvjedovali zbog potpore Tirane kosovskim Albancima. ANKARA - Turski predsjednik Sulejman Demirel u nedjelju je izjavio da će njegova država uzeti u obzir odluku Europskog suda za ljudska prava koji je 30. studenoga pozvao Tursku da odgodi izvršenje smrtne kazne nad vođom pobunjenih Kurda Abdulahom Ocalanom. "Ako smo zajedno s Europom, ako smo potpisali brojne sporazume, onda moramo, to je moje mišljenje, uzeti u obzir što će Sud reći", rekao je turski predsjednik. Europski je sud zatražio odgodu smrtne kazne kako bi razmotrio priziv kurdskog vođe osuđenog na smrtnu kaznu zbog izdaje i separatizma. Kako ocjenjuju pravnici, to bi razmatranje moglo trajati godinu i pol do dvije godine. (Hina) maš maš