GB-HR-YU-RU-IZVJEŠĆA-Vlada-Ratovi-Organizacije/savezi BBC-PREGLED TISKA-8-12 BRITANSKI RADIO - BBC 8. XII. 1999. Pregled tiska "Prva godina laburističke vlasti u Britaniji nije bitnije utjecala na razinu socijalne nejednakosti u
zemlji, piše jutrošnji 'The Daily Telegraph', navodeći izvještaj zaklade Joseph Wountry. Broj obitelji, pojedinaca koji žive od minimalnih prihoda blizu je onome od početka 90-ih godina. No, zaklada vjeruje da će se trend početi mijenjati kad neke mjere koje su uveli laburisti, poput zajamčene nadnice, počnu davati rezultate. Ipak, vlada premijera Blaira morat će održavati dosadašnji korak promjena ako ne želi da se poveća razlika između bogatih i siromašnih. I ostale novine prenose nalaze zaklade. 'The Independent' čak na prvoj stranici, tvrdeći u naslovu kako su se razlike između bogatih i siromašnih povećale od kako su laburisti došli na vlast. Od svjetskih tema jutrošnje novine najviše su se bavile Čečenijom. Čečenci zahtijevaju da im Rusi produlje ultimatum za odlazak civila iz Groznoga jer većina stanovnika nije niti čula za ultimatium niti je mogla vidjeti letke koje su Rusi bacali nad gradom, jer se skrivaju po podrumima, izvijestio je 'The Daily Telegraph'. General Aušev iz susjedne Ingušetije drži da će po isteku
BRITANSKI RADIO - BBC
8. XII. 1999.
Pregled tiska
"Prva godina laburističke vlasti u Britaniji nije bitnije utjecala
na razinu socijalne nejednakosti u zemlji, piše jutrošnji 'The
Daily Telegraph', navodeći izvještaj zaklade Joseph Wountry. Broj
obitelji, pojedinaca koji žive od minimalnih prihoda blizu je onome
od početka 90-ih godina. No, zaklada vjeruje da će se trend početi
mijenjati kad neke mjere koje su uveli laburisti, poput zajamčene
nadnice, počnu davati rezultate. Ipak, vlada premijera Blaira
morat će održavati dosadašnji korak promjena ako ne želi da se
poveća razlika između bogatih i siromašnih. I ostale novine prenose
nalaze zaklade. 'The Independent' čak na prvoj stranici, tvrdeći u
naslovu kako su se razlike između bogatih i siromašnih povećale od
kako su laburisti došli na vlast.
Od svjetskih tema jutrošnje novine najviše su se bavile Čečenijom.
Čečenci zahtijevaju da im Rusi produlje ultimatum za odlazak civila
iz Groznoga jer većina stanovnika nije niti čula za ultimatium niti
je mogla vidjeti letke koje su Rusi bacali nad gradom, jer se
skrivaju po podrumima, izvijestio je 'The Daily Telegraph'.
General Aušev iz susjedne Ingušetije drži da će po isteku
ultimatuma, u subotu, ruske snage navaliti teškim topništvom na
grad te da će poginuti mnogo ljudi.
'The Guardian' na naslovnoj stranici donosi reportažu belgijskog
fotoreportera Bruna Stevensa koji kao slobodnjak radi za njemački
magazin 'Stern' i druge novine. On se u nedjelju vratio iz Čečenije
i evo što kaže: 'Dolazak u Grozni bio je kao povratak u Bejrut. U
početku se grad doima napuštenim. No, ondje još živi od 20 do 30
tisuća ljudi, ponajviše žena s djecom i staraca. Pola ih je Rusa
koji dijele istu sudbinu kao Čečenci. Međusobno se ne optužuju,
niti ne optužuju ruske vojnike koji na njih pucaju, ali optužuju
rusku vladu. Žive bez struje, vode i grijanja, gotovo bez hrane,
stisnuti u podrumima. Ne izlaze iz uništenih kuća jer je vani
temperatura ispod ništice. Šali, grad nedaleko od Groznoga, još
nije pao u ruske ruke. U njega su se povukli čečenski borci iz Arguna
koji je pao. Povlačenje je proteko organiziramo i smireno. Čečenski
borci su držali položaje dok su imali streljiva, a potom su se
povukli da bi se pregrupirali', piše belgijski fotoreporter u
jutrošnjem 'The Guardianu'. Čečenski vođa Mashadov mu je rekao da
se nikada neće predati. Ako Rusi zauzmu Grozni borba će se nastaviti
u brdima.
Zapad je prvi puta zaprijetio Rusiji sankcijama, ustvrdio je
jutrošnji 'The Independent'. Britanski ministar vanjskih poslova
Robin Cook upozorio je da će EU preispitati financijsku i tehničku
pomoć Rusiji ako ona ne bude poštovala osnovna humanitarna pravila
ponašanja u ratu. Nimalo slučajno, tvrdi list, MMF je zbog
tehničnih razloga odgodio otpuštanje nove tranše zajma Rusiji od
400 milijuna funti, namijenjenih oporavku ruske privrede.
Jutrošnji 'The Independent' je izvijestio i o naporima Slovenije,
BiH, Hrvatske i Makedonije da se krnja Jugoslavija izbaci iz UN-a,
te da ju se prisili da zatraži ponovni prijam pod istim uvjetima
koji su važili i za njih. Time bi četiri zemlje dobile pravo na svoj
dio imovine od jedne milijarde dolara, čiji je nominalni vlasnik
SRJ. Postupak četiriju zemalja slijedi propast pregovora o podjeli
imovine iza bivše Jugoslavije, za koju su u Beogradu prestali
mariti nakon kosovske krize i pošto je Haaški sud optužio
predsjednika Miloševića za ratne zločine. Četiri zemlje
nasljednice koje su krenule putem neovisnosti nastojat će
nagovoriti većinu u Općoj skupštini UN-a da glasuje za rezoluciju
kojom bi se staru članicu Jugoslaviju izbacilo iz Organizacije te
ju prisililo da aplicira za članstvo kao predstavnica Srbije i Crne
Gore. No, taj plan nema jasnu potporu, tvrdi list. EU je
podijeljena, Grčka otvoreno protiv, ne zna se što o tome misli
Rusija. Slaba podrška ideji mogla bi otežati nastojanja Hrvatske,
Slovenije, BiH i Makedonije da dobiju svoj dio od 600 milijuna
dolara u Banci za međunarodno poravnanje, dio zamrznutih bankovnih
računa u nekim zemljama, veleposlanstva i dio preostale
jugoslavenske imovine u svijetu".
(BBC)